Besplatni opći sistemastki pregledi mogli bi zaživjeti u hrvatskom zdravstvenom sustavu, a sve kako bi se bolesti otkrile na vrijeme i spasili životi.
Ministarstvo zdravstva želi novim reformskim mjerama u sklopu Zakona o zdravstvenoj zaštiti uvesti obavezne i besplatne sistematske preglede za sve punoljetne građane. Sistematski pregledi provodili bi se po dobnim skupinama i spolu jednom godišnje ili jednom u dvije godine, s početkom 2023. piše Jutarnji. Riječ je o preventivnoj mjeri koja bi građanima omogućila brz pregled bez čekanja i unutar jednog dana, a imat će i mogućnost ocjenjivanja pregleda. Osim prevencije, obavezan sistematski pregled trebao bi smanjiti i broj hitnih intervencija. Obavezne preventivne kontrole stajale bi oko 1000 kuna po pacijentu, a oni koji će ih odbiti mogli bi promjene vidjeti u cijeni svog dopunsko osiguranja prema trenutnim predviđanjima HZZO-a. Iz HZZO-a kažu kako bi ranije otkrivanje bolesti umanjilo trošak liječenja, ali bi i povećalo mogućnost za spašavanje života.
Odluku o sistemskim pregledima i ostalim mjerama trebali bi donijeti Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), koji će također financirati ovaj pothvat. Temelj pregleda bile bi najčešće zdravstvene potrebe, a koristio bi se za prikaz trenutnog zdravstvenog stanja građana Hrvatske.
Kritike, ali i podrške nove mjere
Sistematski pregledi obuhvaćaju mjerenje krvnog tlaka i šećera, bubrežne testove, ultrazvuk, mamografiju, ginekološke preglede i slično, a moći će se obavljati u domu zdravlja ili kod obiteljskog liječnika. Mnogi kritiziraju ovu odluku ministarstva zdravstva jer misle da su obiteljski liječnici previše opterećeni piše Dnevnik.hr. Među njima je i Vesna Potočki Rukavina iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine koja smatra da bi sistematski pregled podrazumijevao 1500 pacijenata po ordinaciji što vremenski smatra neizvedivim. Isto tako neki građani su za Dnevnik. hr rekli da bi obavezne sistematske preglede trebalo uvesti, ali da to neće zaživjeti jer nema novaca za takav pothvat.
Ipak, iz Udruge pacijenata podržavaju prijedlog, a predsjednicu Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata Jasnu Karačić zanima kako će se ova mjera pokazati u praksi te kako potaknuti građane da se odazovu na sistematski pregled piše Dnevnik.hr.
Zdravstveno stanje u Hrvatskoj nije dobro
Zbog loših zdravstvenih navika zaostajemo za ostatkom Europske unije te primjerice imamo tri posto više pušača od prosjeka EU piše Jutarnji. Također udišemo dva posto onečišćeniji zrak, a 65 % Hrvata ima povišeni tjelesni indeks mase. Doktorica Tina Borčić rekla je za Dnevnik.hr kako, osim spomenutih problema, često u Hrvatskoj postoje slučajevi neprepoznatog dijabetesa i arterijske hipertenzije. Liječnica OHBP Dubrovnik Mara Tešanović dodaje kako mnogi nemaju potrebnu terapiju za svoje stanje i ne odlaze svojim obiteljskim liječnicima na pregled.
Redoviti sistematski pregledi praksa su u nekim zemljama
Japan, Finska, Italija, Slovenija, Koreja zemlje su u kojima poslodavci trebaju zaposlenicima osigurati redovite zdravstvene preglede. Japan omogućuje rutinske zdravstvene preglede za sve građane kako bi se poboljšalo njihovo zdravlje i otkrile bolesti u ranim fazama. U Francuskoj je od 2017. godine osiguran zdravstveni pregled u razmaku od svakih pet godina, iako je prije razmak bio svake dvije godine. Ipak, postoje iznimke za određene zaposlenike kao što su oni s invaliditetom i oni koji rade u noćnim smjenama, koji su dužni ići na zdravstvene preglede u maksimalnom razmaku od tri godine. U Koreji je potreban zdravstveni pregled svake dvije godine za zaposlenike u dobi od 40 i više godina. U Finskoj i Italiji samo zaposlenici koji rade u uvjetima visokog rizika prolaze rutinski zdravstveni pregled. Na primjer, u Finskoj se ciljani zdravstveni pregled provodi svake godine do svake tri godine, ovisno o razini rizika kojem je radnik izložen prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj iz 2019.
