Predijabetes je metabolički sindrom koji se sastoji od povišenoga krvnoga tlaka, lipida i glukoze. Zdravolovac Igor Petrovski dr. med. spec. obiteljske medicine objasnio je što je to predijabetes, kako ga otkriti te što možemo napraviti kako bi spriječili da se razvije u dijabetes
Predijabetes je didaktički medicinski pojam kojim pokušavamo raščlaniti jednu od pojava koja se javlja kada organizam više nije u homeostazi odnosno ravnoteži. Širi pojam predijabetesa je metabolički sindrom koji se sastoji od povišenoga krvnoga tlaka, lipida i glukoze. Naime, ljudsko tijelo je jedan nevjerojatno komplicirani stroj koji funkcionira i na mikro i makro razini unutar referentnih intervala.
Preporučuje se preventivni pregled jednom godišnje
Kao liječnik obiteljske medicine smatram da je minimum zdravstvene kulture barem jednom godišnje napraviti nalaz krvi, a idealno bi bilo napraviti i sistematski pregled. Jedan od parametara koji se gleda je i razina glukoze u krvi na tri različita načina:
- Glukoza natašte - Do 5,6 mmol/L je uredan nalaz glukoze u krvi, od 5,6 do 6,9 mmol/L može značiti predijabetes, a više od 7 mmol/L ukazuje na dijabetes.
- HbA1c - Parametar označava postotak glikoziliranog hemoglobina i govori o prosječnoj razini glukoze unutar zadnja tri mjeseca. Vrijednosti između 5,7% i 6,4% upućuje na predijabetes. Što je vrijednost manja, nalaz je uredniji dok veće vrijednosti ukazuju na dijabetes.
- OGTT (oralni test na toleranciju glukoze) - Za ovaj test osoba popije čistu glukozu te se zatim izmjeri vrijednost glukoze u krvi nakon dva sata. Vrijednosti koje ukazuju na predijabetes su od 7,8 do 11. Sve manje je normalno, a više vrijednosti pokazuju da je riječ o dijabetesu.
Igor Petrovski dr. med. spec. obiteljske medicine često se susreće s predijabetesom kod pacijenata, a navodi kako se radi o stanju koje se može s malo truda lako izbjeći
Iako je asimptomatski, postoje stanja koja povećavaju rizik predijabetesa
Predijabetes je asimptomatsko stanje što znači da nema jasnih simptoma koji mogu ukazati da je prisutan. Otkriva se navedenim krvnim pretragama, a najčešće se ne otkrije na vrijeme te u otprilike trećini slučajeva uznapreduje u dijabetes. Uzrok nije u potpunosti jasan, međutim ono što se zna je da gušterača u tom slučaju luči premalo inzulina, hormona koji bi trebao glukozu transportirati u stanice, te da same stanice postaju otpornije na inzulin. Organizmu je tada potrebno više inzulina za održavanje homeostaze.
Povišena glukoza u krvi oštećuje krvne žile te dovodi do srčanoga i moždanoga udara, oštećenja i zatajenja bubrega, slabovidnosti i sljepoće, gangrena i posljedičnih amputacija, erektilne disfunkcije, promjena ličnosti i slabljenja pamćenja te opadanja kognitivnih funkcija. Ovaj proces traje godinama ili desetljećima, ali se ubrzava ako se glukoza kombinira s ostalim komponentama metaboličkoga sindroma.
Iako je asimptomatski, postoje određena stanja koja povećavaju rizik za pojavu predijabetesa poput pretilosti (BMI veći od 25), opseg struka (muškarci više od 100 cm, žene više od 88 cm), fizička neaktivnost, stres, pojava metaboličkoga sindroma u obitelji, policistični sindrom jajnika, opstruktivna apneja u snu te pušenje. Predijabetes se može pojaviti i u trudnoći, rizik raste i kada napunimo 45 godina, a veliku ulogu igra i prehrana koja ne bi trebala biti bazirana na crvenom mesu, zaslađenim i gaziranim napitcima te velikoj količini ugljikohidrata i masti.
Predijabetes je asimptomatičan, no može se otkriti uz određene krvne pretrage
Predijabetes možemo riješiti za tri do šest mjeseci
Što možeš učiniti da dodaš godine životu i što je još važnije, život godinama? Kreni od poštovanja sebe i vlastitoga tijela. Kako? Ako imaš viška kilograma, pokušaj postići optimalnu tjelesnu težinu. Uvedi redovnu tjelovježbu i aerobnu aktivnost u svakodnevni život. Vježbati bi trebala umjerenog intenziteta 150 minuta tjedno ili jakoga intenziteta 75 minuta tjedno. Ako je “letvica previsoko”, počni s običnim šetnjama, bicikliranjem ili što god te čini sretnom, samo je bitno da se krećeš. Probaj svakako izbjeći kronični stres. To znači manje prekovremenih sati na poslu, više druženja s dragim osobama u životu, više hobija i smijeha.
Ključ zdravlja je i promijeniti prehranu. Pokušaj jesti više puta dnevno, do pet obroka. Prehranu baziraj na povrću tako da 50 posto svakog obroka bude povrtno. Jedi i voće te orašaste plodove, pokušaj hranu pripremati s manje ulja, a kada ga koristiš odaberi maslinovo. Dobro je i smanjiti konzumaciju ugljikohidrata, meso jesti umjereno, a kada si žedna piti samo vodu, nikako slatke sokove i gazirana pića. Pojedi samo ono što ti je na tanjuru i nemoj grickati između obroka dok radiš ili gledaš serije i filmove. Kada jedeš nemoj se žuriti, polako jedi i budi fokusirana samo na hranu kako se ne bi prejedala. Pušenje osim rizika od dijabetesa pojačava i oštećenje krvnih žila pa bi najbolja odluka koju možeš donijeti za sebe bila prestanak pušenja. Pripazi i na san te si osiguraj osam sati kvalitetnog sna dnevno.
Bolest ne treba nužno boljeti da bi nam naštetila. Metabolički sindrom je uz malo dobre volje rješivo stanje, a pravodobno rješavanje problema će te potencijalno poštedjeti mnogo nepotrebne patnje u budućnosti. Po mom kliničkom iskustvu je predijabetes rješiv u roku od tri do šest mjeseci.
