Kada se govori o popodnevnom drijemežu, snu za ljepotu ili snu za snagu, često se to čini s podsmijehom, kao da je takav predah namijenjen samo lijenčinama. Takav pogled na spavanje nakon ručka iz temelja je pogrešan, kažu znanstvenici koji tvrde kako jedan sat spavanja između ručka i večere jača intelektualne sposobnosti
Ljudskom tijelu treba sedam do devet sati sna dnevno, a manjak sna se akumulira pa se osjećamo sve lošije i funkcioniramo sve slabije. Nakon svakog dana u kojemu ne odspavaš dovoljno, manjak sna se povećava i za toliko ćeš duže morati odspavati da bi manjak nadoknadila.
Uz nedostatak sna i vid slabi
Ako se ne naspavamo dovoljno, nedostatak sna vidi se na našim tijelima. Najuočljiviji su znakovi podočnjaci, tamni krugovi oko očiju, obješeno lice i beživotna kosa. Na mentalnom planu, ljudima kojima stalno nedostaje sna pogoršava se pamćenje, vid slabi, a umne reakcije usporavaju. Liječnici kažu da nakon neprospavane noći naša sposobnost da usvajamo nove podatke opada za 40 posto.
Stoga, ako ti se prijateljica zbog drijemanja ne odaziva u popodnevnim satima ili primijetiš kolegu s posla kako "ubija oko" za svojim stolom, nemoj im se podsmjehivati. Spavanac između ručka i večere, kojeg Englezi zovu "power sleep", prevenira kroničnu neispavanost, ujedno osvježavajući mozak za nastavak dana.
Jedan sat popodnevnog drijemanja
Istraživanje provedeno na Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyu pokazalo je da jedan sat popodnevnog sna vraća mentalnu snagu potrošenu u prvom dijelu dana. Prema njihovim nalazima, dnevno spavanje u dva dijela osvježava um i pojačava intelektualne sposobnosti.
'Spavanje ne samo što popravlja štetu nastalu dugim nespavanjem, već nam daje veću oštrinu od one koju smo imali prije spavanja', poručio je prof. Matthew Walker, jedan od istraživača s Kalifornijskog sveučilišta.
Istraživanje je pokazalo...
U istraživanju je sudjelovalo 39 dobrovoljaca, podijeljenih u dvije skupine, od kojih je jedna popodne drijemala, a druga ne. Svi su sudionici morali rješavati iste intelektualne zadatke, u kojima je bilo važno kratkoročno pamćenje.
Prije predaha, obje su skupine postigle podjednake rezultate. Potom je uslijedio 90-minutni predah, tijekom kojeg je jedna ekipa drijemala, dok je druga ostala budna. Nakon šest popodne, kad su se sudionici vratili učenju, oni koji su odspavali bili su znatno uspješniji od onih koji su bdjeli.
Što se to događa u mozgu?
Znanstvenici su mozak usporedili s mapom za dolazne poruke: ta se mapa, koja se nalazi u hipokampusu, puni dok smo budni i nakon nekog vremena više nema mjesta za nove podatke. Međutim, tijekom spavanja podaci iz mape sele se na drugo mjesto u mozgu, u predčeoni režanj, koji služi kao svojevrsni hard disk, čime se hipokampus oslobađa za nove informacije.
Popodnevni se drijemež preporučuje između osam i deset sati nakon buđenja, a najbolje je da traje pola sata ili najviše sat. Odspavaš li duže, upast ćeš u dublji san pa ćeš nakon buđenja osjećati mamurnost umjesto osvježenje.
