Dijabetes je postao pandemija modernog doba i crni trendovi povezani s njim nezaustavljivo rastu narušavajući zdravlje sve većeg broja ljudi i stvarajući ogromne pritiske na zdravstvene sustave. Na tribini u Novinarskom domu, 10. studenog u 18 sati ćemo pokušati dati odgovore na pitanje: Kako biti uspješniji u borbi protiv dijabetesa i njegovih komplikacija?
Glavne teme tribine
- Dijabetes u Hrvatskoj
- Komplikacije dijabetesa
- Troškovi dijabetesa u Hrvatskoj
- „Nacionalni program zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću 2015. – 2020.“
- Registar oboljelih u Hrvatskoj
- Uloga i odgovornost pacijenta
- Kako biti uspješniji u borbi protiv dijabetesa i njegovih komplikacija?
Tribinu "Gubimo li bitku s dijabetesom" organizira 24sata u suradnji s Danskim veleposlanstvom, Hrvatskim savezom dijabetičkih udruga i portalom Zdrava Krava. Tribinu će otvoriti Veleposlanik Kraljevine Danske u Republici Hrvatskoj Anders Christian Hougård.
Svi zainteresirani pozivaju se da dođu na tribinu u Novinarski dom, 10. studenog u 18:00 sati. Posjetitelje očekuje slatko Schneekoppe iznenađenje i bočica Jane!
Veliki broj oboljelih, ali i porast učestalosti
Šećerna bolest tipa 2 je jedna od najvećih pandemija suvremenog društva. Zbog velikog broja oboljelih i izražene smrtnosti smatraju je ekvivalentom „crne smrti“ 14. stoljeća. Prema procjenama Međunarodne dijabetičke federacije (International Diabetes Federation), učestalost šećerne bolesti u svijetu u 2015. u dobnoj skupini od 20 do 79 godina iznosila je 8,8%, a u Europi 9,1%. Uz veliki broj oboljelih, tijekom posljednjih desetljeća prisutan je i izraziti trend porasta učestalosti. U Europi je povećana prevalencija šećerne bolesti uzrokovana prvenstveno promjenom načina života većine stanovništva; porastom prekomjerne tjelesne težine, debljine te fizičke neaktivnosti populacije. Procjenjuje se da je u 2015. u svijetu 5,0 milijuna umrlih zbog šećerne bolesti, a do 2040. očekuje se daljnji porast broja umrlih za 22%.
Imaš li ova tri simptoma dijabetesa?
Primarna prevencija šećerne bolesti
Rizični čimbenici za pojavu najznačajnijih kroničnih bolesti suvremenog društva zajednički su te se tako djelovanjem na njihove zajedničke odrednice (prekomjerna tjelesna težina i debljina, tjelesna neaktivnost, pogrešna prehrana, pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, hipertenzija ili hiperlipidemija) istovremeno provodi primarna prevencija šećerne bolesti, ali i kardiovaskularnih bolesti, karcinoma te drugih kroničnih nezaraznih bolesti.
Veliki broj oboljelih predstavlja opterećenje zdravstvenog sustava
Veliki broj oboljelih te tijek bolesti obilježen razvojem kroničnih komplikacija razlogom su velikog opterećenja zdravstvenog proračuna neposrednim i posrednim troškovima bolesti. Procjenjuje se da je u 2015. čak 11,6% svjetskog zdravstvenog proračuna utrošeno na liječenje šećerne bolesti, dok se do 2040. očekuje daljnji porast troškova za otprilike 30- 35%. Kako šećerna bolest dovodi do promjena u svim tjelesnim sustavima (na malim krvnim žilama – mikroangiopatije, velikim krvnim žilama – makroangiopatije i živcima - neuropatije), kasne komplikacije šećerne bolesti glavni su uzrok mortaliteta i porasta troškova liječenja. Daleko najčešće jesu kardiovaskularne bolesti koje su ujedno i vodeći uzrok smrti osoba sa šećernom bolešću. Više od 50% smrti oboljelih uzrokovano je upravo kardiovaskularnim bolestima, a smatra se da su najvećim dijelom upravo one odgovorne za opaženo skraćenje života od 5 do 10 godina. Skoro polovica (46,6%) umrlih od šećerne bolesti u svijetu su ljudi mlađi od 60 godina.
Dijabetes kod djece i mladih u porastu
Podaci o dijabetesu u Hrvatskoj
U našoj zemlji ukupan broj osoba sa šećernom bolešću, prema CroDiab registru u 2015. godini, iznosio je 260.092 dok se procijenjuje da od sveukupno oboljelih 42% ne zna za bolest.
Želeći utvrditi troškove liječenja dijabetesa tipa 2 u Hrvatskoj tijekom 2011. provedena je analiza troškova Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Analizirani su troškovi iz 2009., a analiza je temeljena i na podacima iz javnoga zdravstva i medicinske literature. Analiza je rađena iz perspektive HZZO-a te je uključila isključivo one troškove dijabetesa koje snosi HZZO. Utvrđeno je kako je na liječenje dijabetesa tipa 2 utrošeno 2,5 milijardi kn odnosno 11,49% proračuna HZZO-a. Rezultati su očekivani, slična je situacija i u drugim europskim zemljama.
Najveći udio troškova uvijek čine troškovi liječenja komplikacija dijabetesa. U Hrvatskoj je na liječenje komplikacija utrošeno čak 85,72% troškova. Na lijekove za liječenje dijabetesa (inzuline i oralne antidijabetike) utrošeno je 8,75%, dok je na redovite kontrole u primarnoj ili na višim razinama zdravstvene skrbi utrošeno 5,53% troška.
