Uzorci DNK iz kostiju i zuba drevnih Europljana koji su živjeli prije nekih 34.000 godina pokazali su da su genetičke varijante koje sada povećavaju rizik za obolijevanje od multiple skleroze nekoć štitile ljude od bolesti koje prenose životinje.
Znanstvenici su to otkrili istražujući uzorke DNK 1664 ljudi iz drevnih lokacija u zapadnoj Europi i Aziji. Drevne genome usporedili su s modernim uzrocima DNK iz britanske Biobanke, u kojoj se nalaze uzorci oko 410.000 bijelih Britanaca i više od 24.000 ljudi rođenih izvan Ujedinjenog Kraljevstva, kako bi utvrdili promjene koje su se dogodile kroz vrijeme.
Jedno izvanredno otkriće odnosilo se na multiplu sklerozu (MS), kroničnu bolest mozga i kičmene moždine koju se smatra autoimunom. Znanstvenici su utvrdili da se prije oko 5000 godina, na početku brončanog doba, dogodila važna migracija ljudi. Stočari naroda Jamnaja preselili su se u zapadnu Europu iz područja današnje Ukrajine i južne Rusije.
Oni su imali genetičke karakteristike koje su im tada bile korisne, štiteći ih od infekcija od ovaca i stoke. Kako su se sanitarni uvjeti kroz tisućljeća poboljšavali, te iste genetičke varijante povećale su rizik od obolijevanja od MS-a. To bi moglo objasniti zašto ljudi na sjeveru Europe imaju najveću prevalenciju MS-a, dvostruko veću nego na jugu Europe.
"Mi smo rezultat evolucije koja se dogodila u prošlim okruženjima i na mnoge načine nismo optimalno prilagođeni okolišu koji smo si danas stvorili", rekao je populacijski genetičar s Berkeleyja, Rasmus Nielsen, jedan od voditelja istraživanja, čiji su rezultati objavljeni u srijedu u časopisu Nature. Prije oko 11.000 godina, poljoprivrednici s područja današnje Turske došli su u zapadnu Europu zamijenivši lovce-sakupljače. Njih su kasnije zamijenili ljudi naroda Jamnaja.
"Jamnaje su bili prvi europski pravi nomadi. S pripitomljenim govedima i konjima stigli su u azijsku stepu gdje ima malo hrane i vode pa su nosili sve sa sobom na kolima. Fizički su bili neobično veliki, što se vidi po njihovim kosturima i također genetici te izgleda prilično nasilni", rekao je William Barrie, genetičar s Cambridgea koji je sudjelovao u istraživanju. Visok udio potomaka Jamnaja postoji na sjeveru Europe, najviše u Irskoj, na Islandu, u Norveškoj i Švedskoj, a smanjuje se kako se ide prema jugu. Otkrića pokazuju kako se genetičke karaktieristike mogu promijeniti iz korisnih u štetne kako se uvjeti života mijenjaju.
"Patogene infekcije postale su učestalije tijekom brončanog doba zbog bliskog suživota ljudi i domaćih životinja te povećanja gustoće stanovništva", rekao je Evan Irving-Pease, stručnjak za računarsku evolucijsku biologiju sa Sveučilišta u Kopenhagenu. "Te genetičke varijante postale su višak za naše imunološke potrebe tek u modernom dobu, s boljim sanitarnim uvjetima i zdravstvenom skrbi, što je rezultiralo povećanjem rizika od obolijevanja od MS-a i drugih autoimunih bolesti", dodao je.
"To mijenja naše spoznaje o MS-u, pomažući nam da shvatimo podrijetlo. MS možemo smatrati rezultatom imunološkog sustava koji je učinkovito evoluirao da se nosi s nizom infekcija u prošlosti, a sada vlada drugačije okruženje. Ta razlika između prošlosti i modernih sanitarnih uvjeta vjerojatno uzrokuje previše aktivan imunološki sustav. To znači da bismo trebali raditi na ponovnom podešavanju imunološkog sustava, a ne ga suprimirati", rekao je Barrie.
Istraživanje je bacilo svjetlo i na druge karakteristike Europljana. Jamnaje su bili genetički visoki pa su i današnji ljudi na sjeveru Europe viši nego na jugu, gdje živi visok udio potomaka neolitičkih poljoprivrednika koji su bili niski. Istočni Europljani imaju povećani genetički rizik od obolijevanja od Alzheimerove bolesti i dijabetesa tipa 2, utvrdili su znanstvenici. Otkrili su i da se tolerancija na laktozu pojavila u Europi prije oko 6000 godina.
