Jedan od organa na kojem se među prvima primjećuje nedovoljan unos vode je koža. Kada organizmu nedostaje voda, stanice se isušuju, ubrzava se njihovo starenje i na kraju odumiru
Zbog nedostatka vode, vezivno tkivo slabi, slabe i vlakna kolagena i elastina pa koža gubi napetost i elastičnost, postaje opuštena, naborana i beživotna.
Adekvatan unos vode pomaže u otklanjanju otpadnih tvari i "čisti" kožu. Također, pokazalo se da već pola litre vode povećava dotok krvi u kožu dajući joj blistaviji izgled. Kako bi se osigurala optimalna vlažnost i uklonili vidljivi znaci starenja kože, potrebno je unijeti barem 1.5 l tekućine dnevno, najbolje putem mineralne ili izvorske vode.
Minerali iz izvorske vode
Minerali koje sadrži izvorska voda hrane dubinske i površinske slojeve kože, i bitni su za normalan metabolizam proteina kože. U tom se smislu posebno ističe silicij, oligoelement važan za zdravu i lijepu kožu. Silicij čini sastavni dio makromolekula koje izgrađuju vezivno tkivo (elastina, kolagena, proteoglikana i glikoproteina).
Ujedno je uključen u složene reakcije obnove kolagena i elastina što se danas tumači kao snažan anti-aging učinak na kožu i smanjenje bora. Osim za ljepotu i zdravlje kože, silicij je važan i za nokte, zube, kosu i oči.
Osim vode, pravo osvježenje može pružiti i ohlađeni čaj, a dobar izbor su i svježi, nezaslađeni sokovi od sezonskog voća i povrća, izotonični napitci te funkcionalni napitci s biranim aktivnim tvarima.
Alkoholna, gazirana i zaslađena pića, te pića bogata kofeinom samo će pojačati proces dehidracije jer stimuliraju izlučivanje tekućine iz organizma. Stoga ove napitke treba izbjegavati.
Klikni i saznaj koliko ti je dnevno potrebno vode s obzirom na tjelesnu težinu.
Dehidracija
Znanstvenici definiraju dehidraciju kao gubitak tekućine veći od samo jedan posto tjelesne mase, no važno je naglasiti da se dehidracijom, osim vode gube i neke tjelesne soli, primjerice, kalijeve i natrijeve. Dehidracija može postati pogubna kada je 9 do 12 posto tjelesne mase izgubljeno putem vode.
Nekada je interes s obzirom na metabolizam vode uglavnom bio usmjeren na posljedice teške dehidracije i trovanja vodom, međutim, sve je više pokazatelja da blaga dehidracija ima ulogu u razvoju različitih bolesti.
Znanstveno je dokazano da adekvatna hidracija može imati povoljan učinak na prevenciju kamenaca u urinarnom traktu, konstipaciju, astmu uzrokovanu tjelesnom aktivnosti, dehidraciju u dojenčadi, hiperglikemiju kod dijabetičke ketoacidoze, infekcije urinarnog trakta, hipertenziju, koronarnu bolest srca, tromboemboliju vena, moždani udar te poremećaje dišnog sustava.
Koliko ti je vode potrebno?
Tjelesne potrebe za vodom ovise o nekoliko čimbenika: temperaturi, stupnju aktivnosti, funkcionalnim gubicima, metaboličkim potrebama i dobi. Porastom temperature okoliša tijelo gubi vodu u svrhu održanja tjelesne temperature, te je tada potreban povišen unos vode.
Fizički rad ili snažna tjelesna aktivnost povećavaju tjelesne potrebe za vodom. Svaki proces bolesti utječe na normalnu funkciju tijela, te pogađa tjelesne potrebe za vodom. Primjerice, gastroinestinalni problemi poput dugotrajnih proljeva uzrokuju gubitak velike količine vode. U tim slučajevima nadoknađivanje izgubljene vode je od velike važnosti u prevenciji dehidracije.
Dob također igra važnu ulogu u određivanju tjelesnih potreba za vodom. Primjerice, dojenče treba 1500 ml vode dnevno, dok bi odraslih ljudi unos vode trebao biti između 2 i 3 litre dnevno. Općenita je preporuka da bi odrasle osobe trebale piti osam čaša vode dnevno. Drugi pristup izračunavanju dnevno potrebne količine vode je prema unosu kalorija, a pravilo kaže da je za svakih unesenih 1000 kcal potrebno oko 1000 ml vode.
