Danas je Svjetski dan borbe protiv upale pluća, bolesti koja je postala učestalija dolaskom novog korona virusa. COVID pneumonija nešto je drugačija te zahvaća uglavnom starije ili necijepljene
Posljedica zaraze korona virusom može biti i upala pluća, odnosno pneumonija. COVID pneumonija ima nešto drugačije simptome od upale pluća koju izazivaju drugi virusi, bakterije i gljivice. Na današnji Svjetski dan borbe protiv upale pluća, koji se održava svake godine 12. studenog, istražili smo kako se COVID upala pluća razlikuje od ostalih oblika pneumonije te kako ju je najbolje spriječiti, ali i liječiti.
Kako su upala pluća i COVID povezani?
Zrak koji udišemo ulazi u pluća i kroz male mjehuriće, odnosno alveole, kisik iz zraka ulazi u krvotok. Kada smo zaraženi korona virusom, zarza može oštetiti alveole i tako smanjiti protok kisika u krv. Kako se tijelo bori s virusom, tako se mrtve stanice i tekućine nakupljaju u plućima i izazivaju simptome kao što su kašalj ili teško disanje, a u težim oblicima bolesti oboljelima je potrebno potpomognuto disanje
Kako se COVID upala pluća razlikuje od ostalih oblika pneumonije?
Budući da je i COVID pneumonija uzrokovana virusom, može imati vrlo slične simptome kao druge viralne upale pluća. Upravo zato je važno testirati oboljele što prije kako bi znali o kojem se virusu radi. Kako je soj korona virusa koji uzrokuje COVID relativno nov, još se istražuju razlike između COVID i drugih viralnih upala pluća.
Jedno istraživanje pokazalo je kako COVID upala pluća zahvaća oba, a ne samo jedno plućno krilo. Također na CT skenu pluća imaju karakteristični izgled smrvljenog stakla, a javljaju se i abnormalnosti u krvnoj slici koje upućuju na promijenjenu funkciju jetre.
Koji su simptomi?
Simptomi COVID upale pluća slični su onima "obične" upale, a uključuju povišenu tjelesnu temperaturu, groznicu te kašalj koji može biti suhi ili produktivni. Ozbiljniji simptomi su teško disanje, bolovi u plućima koji prate kašalj i disanje te vrlo izražen umor i malaksalost. Ovakva se upala kod oboljelih od COVID-a javlja u težim slučajevima i obično znači da oboljeli mora liječenje nastaviti u bolnici, prenosi Healthline.
Na pojavu prvih simptoma potrebno je odmah kontaktirati liječnika opće prakse, no ako disanje postane značajnije otežano, bol u prsima jaka, otkucaji srca se naglo povećaju i osoba počinje gubiti svijest, vrijeme je da se pozove hitnu pomoć.
Radiologinja u KB-u Dubrava Gordana Ivanac je za HRT pokazala i kako izgleda rendgenska snimka pluća osobe zaražene korona virusom. Dodaje kako kod COVID pacijenata učestalo dolazi do začepljenja plućnih arterija. "Ovo je sve bijelo, dio gdje je upala nastala uslijed koronavirusa, ali može biti i nadogradnja neke druge bakterije. Ovdje je mali postotak, manje od 40 posto s kojim on ustvari diše", rekla je Ivanac.
Stariji i bolesni imaju veće šanse razviti COVID pneumoniju
Baš kao što je određeni dio populacije podložniji zarazi korona virusom, postoje i oni koji imaju značajnije šanse razvidi COVID upalu pluća. Među njima su stariji od 65, pogotovo oni koji žive u ustanovama poput doma za starije i nemoćne. U većoj opasnosti su i oni koji imaju druga oboljenja, poput problema s plućima, astme, dijabetesa ili problema s jetrom, srcem i bubrezima. Pretilost je još jedan faktor koji povećava šansu razvijanja komplikacija.
Posebno su ranjivi i imunokompromitirani koji nemaju punu zaštitu zdravog imunološkog sustava. Oslabiti imunološki sustav mogu razni lijekovi, transplantacije organa ili koštane srži, ali i HIV te terapija za oboljele od raka.
Liječenje se fokusira na simptome, a može se i prevenirati
Jednom kada se zaraza korona virusom pretvori u teži oblik upale pluća, liječnici ne mogu učiniti ništa drugo nego liječiti simptome. Lijek za COVID još nije službeno došao u našu zemlju pa se terapija trenutno sastoji od kisika koji pacijent prima kroz masku ili respirator te kombinacije raznih lijekova. Često pacijent s viralnom upalom pluća razvije i bakterijsku koja se liječi antibioticima.
Ono što može u velikoj mjeri smanjiti šansu pojave COVID pneumonije je cjepivo. Radiologinja Gordana Ivanac za HRT također napominje da su cijepljene osobe s kojima se susrela imale značajno blaži simptome i na kraju su se oporavile. Uvijek je bolest bolje spriječiti nego liječiti, a upravo nam u tome pomaže cjepivo.