Nova analiza dodatno potvrđuje povezanost virusnih infekcija i bolesti srca.
Brojne virusne infekcije, uključujući gripu, covid i herpes zoster, povezane su s povećanim rizikom od srčanih bolesti i moždanog udara, pokazuje novo istraživanje.
Prema rezultatima studije, rizik od srčanog udara utrostručuje se u prvim tjednima nakon infekcije covidom, dok se četverostruko povećava u mjesecu nakon infekcije gripom. Studija je objavljena u časopisu Journal of the American Heart Association i predstavlja opsežnu analizu postojećih istraživanja.
"To potvrđuje ono o čemu već godinama govorimo – da infekcije nisu bezazlene", rekao je dr. Ziyad Al-Aly, klinički epidemiolog sa Sveučilišta Washington u St. Louisu, koji nije sudjelovao u istraživanju.
“Možda počne kao respiratorni virus, ali to je samo vrh ledenog brijega. Posljedice se mogu proširiti na više organskih sustava, a u ovom slučaju posebno na kardiovaskularni sustav”, dodaje dr. Al-Aly.
Što je pokazalo istraživanje
Cilj nove analize bio je dokumentirati odnos između virusnih infekcija i bolesti srca, s obzirom na sve više dokaza o utjecaju covida na kardiovaskularno zdravlje, objašnjava dr. Kosuke Kawai, docent medicine na Sveučilištu Kalifornija u Los Angelesu i glavni autor studije.
Pregled je obuhvatio više od 150 studija. Iako su se razlikovale po veličini i metodologiji, sve su dosljedno pokazivale povezanost virusnih infekcija s bolestima srca i moždanim udarom.
Brojne studije pokazale su da infekcija covidom povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, uključujući srčani udar i moždani udar. Taj je rizik najizraženiji u vrijeme početka infekcije i kod najtežih slučajeva. Neka istraživanja pokazala su da povećani rizik može trajati godinama nakon infekcije.
Pregled istraživanja o gripi pokazao je slične rezultate – četverostruko povećanje rizika od srčanog udara i pet puta veći rizik od moždanog udara tijekom mjeseca nakon infekcije.
Istraživanje je također pokazalo da kronične virusne infekcije – uključujući hepatitis C, HIV i varicella zoster – povećavaju rizik od srčanih bolesti i moždanog udara tijekom vremena.
Postoji i povezanost između respiratornog sincicijskog virusa (RSV), humanog papiloma virusa (HPV), denga groznice i čikungunje s kardiovaskularnim bolestima, ali dokazi su za sad ograničeni.
“Svi putevi vode u Rim”, rekao je dr. Al-Aly, koristeći poznatu izreku kojom se slikovito opisuje kako različiti uzroci — u ovom slučaju razne virusne infekcije — mogu dovesti do istog ishoda: povećanog rizika za srčane bolesti i moždani udar.
Kako virusi štete srcu?
Način na koji ove infekcije uzrokuju probleme sa srcem najvjerojatnije se razlikuje, kažu stručnjaci. Akutne infekcije, uključujući i bakterijske, mogu izazvati povišenu temperaturu i ubrzan rad srca, što dodatno opterećuje srce. Ponekad srčani mišić ne dobiva dovoljno kisika da zadovolji povećane potrebe organizma, što može dovesti do srčanog udara, objašnjava dr. Daniel M. Musher, profesor medicine, mikrobiologije i molekularne virologije na Baylor College of Medicine i Veterans Affairs Medical Center u Houstonu.
Na duge staze, ipak, sve se svodi na kroničnu upalu, rekao je dr. Musher.
Zahvaljujući intenzivnim istraživanjima o covidu u posljednjih pet godina znanstvenici sada znaju da virus izravno oštećuje endotel, odnosno unutarnju ovojnicu krvnih žila u srcu i plućima. To dovodi do lokalizirane upale, koja može uzrokovati stvaranje ugrušaka. Ako ugrušci postanu dovoljno veliki ili se odvoje, mogu blokirati krvne žile koje opskrbljuju srce ili mozak, što dovodi do srčanog udara ili moždanog udara. Ugrušci također mogu putovati do pluća i tamo blokirati krvne žile, što se naziva plućna embolija – još jedna komplikacija covida, objašnjava dr. Musher.
Ali kako virus koji napada jetru, poput hepatitisa C, ili onaj koji cilja imunološki sustav, poput HIV-a, utječe na srce?
Odgovor, kažu stručnjaci, također leži u upali, koja može trajati dugo nakon početne infekcije.
Plakovi koji se nakupljaju na unutarnjoj strani stijenki arterija puni su upalnih stanica, kaže dr. Musher. “Ako se negdje drugdje u tijelu pojavi upala, te stanice reagiraju, kao da suosjećaju”, objašnjava. Ta reakcija može uzrokovati pucanje plaka, što povećava šansu da se stvori ugrušak koji može blokirati krvnu žilu i izazvati srčani ili moždani udar.
Što možete učiniti
Najbolji način zaštite je prevencija infekcije, kažu liječnici. Dostupna su cjepiva protiv mnogih virusa, uključujući gripu, covid i herpes zoster. Cjepiva također pomažu u smanjenju težine bolesti ako se ipak zarazite, što može smanjiti rizik od srčanih komplikacija i moždanog udara.
Ako ste preboljeli virusnu infekciju, to ne znači da ćete razviti srčanu bolest. Visok kolesterol, visoki krvni tlak, dijabetes i pušenje i dalje su glavni čimbenici rizika.Rizik također raste i s godinama. Mnogi od tih faktora mogu se ublažiti promjenom životnog stila ili lijekovima.
“Ako se infekcija već dogodila, ne možete to poništiti, kaže dr. Al-Aly. “Zato obratite pažnju na druge promjenjive faktore rizika kako biste smanjili ukupni rizik od kardiovaskularnih bolesti.”
