Krunoslav Nujić radio je dugih 20 godina u farmaceutskoj industriji kao znanstvenik te je osim uspješne karijere, iamo obitelj, brak i dobru financijsku situaciju. No, zbog previše posla i obaveza po prvi se put susreo s burnoutom, odnosno sa sindromom sagorijevanja, sa samo 27 godina. Zbog toga je morao promijenit određene životne navike što mu je pomoglo, ali pojavio se i drugi burnout koji je promijenio sve.
Krunoslav Nujić (49), inače diplomirani inženjer kemije i doktor biologije, prvi je burnout doživio na početku svoje karijere, prije nekih 20 godina. "Tada sam se htio dokazati, radio sam prekovremeno i upisao postdiplomski studij što je uzrokovalo pojavu određenih simptoma stresa (probavni problemi, bol u leđima, urtikarija po koži, tjeskoba, umor)", objasnio je Krunoslav. Nakon toga odlučio je promijeniti neke životne navike te je u svoju rutinu dodao vježbanje, šetnje, masaže, a i više se odmarao te je smanjio obujam svog posla.
No, prije pet godina, ponovno se dogodio burnout koji je ovoga puta promijenio puno toga. "Taj je bio puno intenzivniji i jači i rezultirao je vrtoglavicama, slabosti, tjeskobom, osjetljivošću na stres. Nakon nekog vremena morao sam se povući s posla što je uzrokovalo, osim zdravstvenih, financijske i materijalne probleme", rekao je Krunoslav. Sve to rezultiralo je rastavom, a morao je i promijeniti posao i svoj društveni život. "Tako velike odluke utjecale su i na druge bliske ljude, pogotovo moju djecu, ali nekako smo to uspjeli proći na zreli način", priznao je.
Iako je to teško razdoblje trajalo dvije, tri godine, stvari su polako krenule na bolje pa se Krunoslav danas bavi integrativno tjelesno orijentiranom psihoterapijom, a prošao je još i dugi niz edukacija koje su mu pomogle u pokretanju svog novog posla. Kroz terapije i razne radionice pomaže ljudima da žive bolji život. "Pokretanje svih novih stvari također nosi svoje izazove, ali sam kroz životni zaokret odbacio životne okolnosti koje su mi bile nepovoljne i sad gradim život na temeljima na kojima želim. Ovakva teška životna kriza pokaže čovjeku koje su stvari bitne u životu, izgradi mu snagu da se može nositi s izazovima i otvori mu vrata života kojeg je oduvijek želio, ali se nije usudio živjeti", rekao je Krunoslav.
Što je sindrom sagorijevanja i koji su njegovi simptomi?
Iako je termin burnout, odnosno sindrom sagorijevanja, relativno novi, prvi put ga je 1970-ih opisao Herbert Freudenberger u svojoj knjizi "Burnout: visoka cijena visokog postignuća". Freudenberger je definirao burnout kao manjak motivacije ili poticaja, osobito kada nečija predanost cilju ili odnosu ne daje željene rezultate. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, ne radi se o zdravstvenom stanju, već o skupu simptoma koji proizlaze iz kroničnog stresa na radnom mjestu kojim se ne upravlja ili se njime loše upravlja.
Simptomi mogu biti razni, a Krunoslav također napominje da se ne moraju pojaviti svi kod svake osobe:
- gubitak motivacije i entuzijazam za posao
- umor i zasićenje
- problemi s koncentracijom
- izbjegavanje posla i odgovornosti
- tjeskoba
- nesanica
- depresija
- panični napadaji
- kronična iscrpljenost
- glavobolje
- pad imuniteta
- probavne smetnje
- problemi s kožom
"Kod nekih se mogu razviti i neke ozbiljne kronične bolesti koje imaju u podlozi pojačan i dugotrajan stres. Na kraju dođe do potpunog kolapsa tijela i preopterećenosti živčanog sustava zbog kojeg osoba teško može obavljati svakodnevne obaveze i potrebno je određeno povlačenje dok se tijelo i um ne stabiliziraju. To je često višemjesečni do višegodišnji oporavak", objasnio je Krunoslav.
Kako spriječiti burnout?
Iako se možda čini da je sindrom sagorijevanja trajan, on se može spriječiti, a Krunoslav objašnjava da postoje tri pristupa:
- promjena loših uvjeta na radnom mjestu kroz zauzimanje za sebe i postavljanje granica kada vam je nešto preteško, potencijalno i promjena radnog mjesta
- "punjenje" u slobodno vrijeme kroz zdrav životni stil, fizičku aktivnost, opuštanje, hobije, ispunjeni partnerski i društveni život
- rad na sebi tako da osvijestite negativne čimbenike poput perfekcionizma ili osjećaja nevrijednosti, koji mogu potaknuti loše ponašanje u poslovnom, ali i privatnom životu.
Ako se teško nosite sa stresom, Krunoslav napominje da trebate promijeniti životne navike. "Ukoliko se ništa ne promijeni velika je vjerojatnost da će zdravstvena situacija i kvaliteta života vremenom još više padati. Ljudi se često drže loših životnih uvjeta zbog straha od promjena, egzistencijalnog straha i nesvjesnosti o svojim željama i potrebama. Međutim, stavljanje sebe na prvo mjesto je neophodno ako želimo napraviti promjene na bolje. Karijera i materijalna dobra nemaju smisla ako nas nema", objašnjava Krunoslav.
No, ako već imate teški burnout zbog kojeg ne možete obavljati svakodnevne aktivnosti, Krunoslav savjetuje pronalaženje medicinske i psihološke pomoći. "To iziskuje određene životne promjene, pronalaženje resursa za svakodnevni život kao i potporu bliskih ljudi. Moje iskustvo višegodišnjeg oporavka pokazuje da se uz puno snage i strpljenja stvari mogu popraviti i da osoba može nastaviti s normalnim životom. U takvim situacijama osobe često odbace sve loše životne okolnosti i nastavljaju s životom kakvog su oduvijek željeli", dodaje Krunoslav.
Knjiga "Burnout, priča o nama"
Kako bi pomogao drugima koji pate od burnouta, Krunoslav je kroz svoju knjigu "Burnout, priča o nama" odlučio podijeliti svoje iskustvo. Iako smatra da se sve češće priča o ovom problemu, Krunoslav dodaje da mnogi nisu svjesni uzroka i posljedica sindroma sagorijevanja. Smatra da se stres i burnout smatraju normalnim u današnje vrijeme te da se većina susreće s njima, a zdravstveni sustav trebao bi bolje pomoći.
"Zdravstveni sustav često ima privremena i polovična rješenja za probleme burnouta i tu također postoji prostor za poboljšanja. Društvo općenito ne voli slabosti pa osobe u burnoutu mogu osjećati određeno nerazumijevanje i stigmu jer su dozvolile da im se dogodi burnout", zaključio je Krunoslav.
Knjiga "Burnout, priča o nama" u kojoj Krunoslav Nujić dijeli svoje osobno iskustvo s burnoutom
