Svjetski dan borbe protiv raka obilježava se svake godine 4. veljače, a Dan ružičaste vrpce 4. listopada s ciljem podizanja svijesti o raku, mogućnostima u prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju. 'Ukloniti stigmu i razbiti mitove o raku', tema je ovogodišnjeg Svjetskog dana borbe protiv raka. Donosimo ti razgovor s Dženisom Pecotić, kostimografkinjom i modnom dizajnericom koja je pobijedila maligni tumor dojke
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) očekuje kako će se u sljedećih 20 godina broj oboljelih od raka povećati na 22 milijuna godišnje. Prema posljednjim dostupnim podacima za 2012. godinu, od 14 milijuna novih slučajeva raka najviše je bilo karcinoma pluća (13 posto), dojke (11,9 posto) i debelog crijeva (9,7 posto). Rak pluća je bio najčešći uzrok smrti od svih karcinoma, odnosno 19,4 posto od 8,2 milijuna zabilježenih smrtnih slučajeva. Stručnjaci WHO-a upozoravaju kako strategije prevencije raka moraju biti koordinirane s učinkovitim i dostupnim tretmanima. Prema njihovim procjenama, u sljedećih 20 godina će se broj žrtava raka popeti na 13 milijuna godišnje, a 70 posto tih smrti će se bilježiti u Africi, Aziji i Latinskoj Americi.
O bolesti treba govoriti
Đenisa Pecotić diplomirala je dizajn tekstila i odjeće u Zagrebu. Od 1982. godine članica je Udruženja likovnih umjetnika primijenjene umjetnosti Hrvatske. Kao članica Hrvatske zajednice slobodnih umjetnika bavi se kreiranjem muške, ženske i dječje odjeće, pa u tom svojstvu počevši od 1983. godine redovito nastupa na domaćoj i inozemnoj modnoj sceni, a svoje radove izlaže u hrvatskim i inozemnim galerijama. Autorica je kreacija svih vrsta službenih odora - za Hrvatsku vojsku, za djelatnike policije, ZET-a, za osoblje hotela i dr. Prije dvadeset godina oboljela je od zloćudnog karcinoma dojke kojeg je preboljela, kako ističe uz podršku obitelji i prijatelja te kombinirajući konvencionalnu medicinu i alternativne metode.
"Smatram da iskustvo gradi osobu pa tako gledam i na bolest, iako možda zvuči zapanjujuće, ali i iskustvo bolest ponekad čovjek može dobro doći u životu. Život nije crno bijeli, sastoji se od puno boja i nijansi. Kad mi je dijagnosticiran karcinom nisam ga doživjela kao bolest. Svatko od nas ima slabu točku, a kod mene su to grudi. U njima se pohranjivala loša energija koju nisam uspjela kanalizirati na pozitivan način. Prošla sam zračenja, kemoterapiju, a sve sam izdržala lakše jer sam imala podršku obitelji i prijatelja. Moja poruka oboljelima je da vijest o svojoj bolesti podijele s bližnjima. Smatram da se nitko s tim ne bi trebao nositi sam", rekla je Dženisa Pecotić.
Kombinirala sam konvencionalnu i alternativnu medicinu
Dženisa smatra da je glavni razlog za nastanak bolesti stres: "Kad je čovjek zadovoljan ima dobar imunitet. Jak organizam može eliminirati štetne tvari koje dospiju u njega. Hrana je naravno bitna, ali sigurna sam da se netko može hraniti najzdravije na svijetu, ali ako je načelno nezadovoljan sobom i svojim životom prije će oboljeti nego netko tko je zadovoljan, a jede lošu hranu. Dok sam se liječila od karcinoma uz mene je često bio bioenergetičar Zdenko Domančić, a upoznala sam i divne Jadranku i Zlatka Pejića koji su me upoznali s makrobiotikom, a naše poznanstvo je preraslo u prijateljstvo. Deset godina sam se strogo pridržavala makrobiotičkih načela prehrane, ali moram priznati da sam zadnjih deset posustala i počela ponovno jesti meso."
Dženisa Pecotić trenutno izrađuje kostime za mezzosopranisticu Dubravku Mušević Šeparović koja će 14. veljače u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog pored ostalog izvoditi i Wagnerov, Wesendonck Lieder, pjesme koje je Wagner posvetio Mathildi Wesendonck, supruzi svog mecene, za koju se govorilo da mu je bila ljubavnica. Ovakva intrigantna pozadina repertoara za koji izrađuje kostime Dženisu veseli kao umjetnicu, a to joj jača životni elan i pozitivno utječe na zdravlje.
Karcinom je i društveni problem, a ne samo zdravstveni
Jedan od najučestalijih mitova na koji se želi upozoriti je da rak nije samo zdravstveni problem budući da ima veliki utjecaj na društveni i gospodarski razvoj, ugrožavajući socijalna i ekonomska dostignuća u cijelome svijetu i izravno se tiče ljudskih prava. "Rak je i uzrok i posljedica siromaštva i negativno utječe na sposobnost obitelji u ostvarivanju prihoda, a s visokim troškovima liječenja gura ih u još dublje siromaštvo. Istovremeno, siromaštvo, nemogućnost pristupa obrazovanju i zdravstvu povećava rizik osobe u obolijevanju i smrti od raka. Ako se sadašnji trendovi nastave, broj slučajeva raka do 2030. povećat će se za 81 posto u zemljama u razvoju, uz prepreku u daljnjem poboljšanju zdravlja žena i ravnopravnosti spolova.
Samo dvije vrste raka, rak vrata maternice i dojke, zajedno su odgovorne za više od 750 tisuća smrtnih slučajeva svake godine u najvećoj mjeri u zemljama u razvoju. U tom smislu zadaća je zemalja u svijetu, stvaranje političkih promjena u zdravstvenim sustavima ali i promjena u drugim sustavima (kao što su obrazovanje, financije, gospodarstvo, poljoprivreda) uz njihovo zajedničko uključivanje i jačanje podrške civilnom društvu (nevladine organizacije) i ljudi koji žive pogođeni ovom bolesti, a sve s ciljem napretka u prevenciji i kontroli raka", stoji na stranici Zavoda za javno zdravstvo Osječko- baranjske županije.
Postoje i zagovornici teorije da se bolesti pa i rak mogu liječiti sodom bikarbonom, više pročitaj ovdje.
O štetnim spjevima duhanskog dima na zdravlje više pročitaj ovdje.