Počela je proljetna sezona alergija. I zato ovih dana mnogi kišu i suze, svrbe ih oči i nos, kapci su im natečeni, a neki imaju i ozbiljnije simptome. Zbog cvata drveća, pelud je u zraku, udišemo ga pa se javljaju tipični simptomi respiratornog trakta, kihanje u serijama, svrbež i iscjedak iz nosa.
Ovisno o tome na što ste alergični, možete imati alergiju tijekom cijele godine
Postoje alergene biljke koje cvatu već krajem siječnja i osjetljivim osobama stvaraju ozbiljne probleme. Od siječnja do travnja drastično raste koncentracija peludi drveća – lijeske, breze, vrbe, topole te peludi raznih četinjača.
Kasnije alergije javljaju se u svibnju i lipnju, kao posljedica cvatnje trava. Krajem ljeta i početkom jeseni imamo povećanje koncentracije peludi korova među kojima se ističe pelud ambrozije od kraja srpnja pa sve do studenoga.
Kako razlikovati respiratornu alergiju od prehlade
Simptomi respiratornih alergija, alergijskog rinitisa, konjunktivitisa pa čak i astme lako su prepoznatljivi. Najčešći su simptomi svrbež očiju, peckanje, suzenje, crvenilo očiju, nakon čega se brzo pojavi kihanje koje je teško zaustaviti. Uz ove simptome može se pojaviti i svrbež u nosnicama, grlu, ždrijelu, ušnim kanalima i na nepcu.
Simptomi alergijske reakcije u teških bolesnika uključuju otežano disanje, stezanje u prsima, zviždanje u prsima te napadaje gušenja. Postoje i neobični simptomi poput noćnog umora. Alergična osoba teško tone u san, budi se sa suhim ustima, umorna, s glavoboljom.
Kako utvrditi vrstu alergena koji uzrokuju respiratorne alergije?
Alergološke ambulante u bolnicama najčešće koriste standardni alergo prick test, pacijentima poznat kao kožni alergotest, koji je potpuno siguran i pouzdan te je zlatni standard za potvrđivanje preosjetljivosti na pojedine alergene koji uzrokuju respiratorne alergije. Privatni laboratoriji nude široko alergološko testiranje na 300-injak alergena po cijeni od 230 pa do 360 eura.
Koje navike pogoršavaju stanje respiratornih alergija?
Ako ste alergični na pelud određene biljke, u doba cvatnje trebate biti što više u zatvorenim prostorima i koristiti klimatizaciju sa specifičnim filterima. Preporuka je i da prozore otvarate kasnije tijekom dana i noću. Najveća je koncentracija za sunčana vremena, kada je slabo vjetrovito i u jutarnjim satima.
Mogu li određene namirnice pogoršati alergijske reakcije na pelud?
Određena hrana s aditivima, pojačivačima mirisa i okusa, kao i prerađena hrana pogoršat će respiratorne probleme kod alergičara. Bolesnici koji imaju alergijski rinitis, rinitis s astmom ili samo astmu, osjetit će respiratorne smetnje ako popiju čašu vina tijekom sezone cvatnje bilja na koje su preosjetljivi. Kalijev metabisulfit, koji sadrži svako vino u boci, pogoršat će postojeće simptome, pacijent će osjećati lagano stezanje u prsima, crvenilo u području dekoltea i otežano gutanje. Liječnici upozoravaju da alergiju može pogoršati i konzervirana hrana i plodovi mora.
Koje preparate i lijekove pacijenti najviše zlorabe?
Prvo čime se pacijenti pokušavaju boriti protiv alergije kapi su za nos kojima pokušavaju odčepiti nosnice. Liječnici upozoravaju da upotreba tih kapi može biti jedna od najvećih zabluda, jer u početku djeluju blagotvorno, ali njihov učinak s vremenom postaje sve slabiji kako se razvija tolerancija. Ako netko mora uzimati kapi za nos, preporuka je da to ne traje duže od tjedan dana.
Budite oprezni i kada koristite pumpice za širenje bronha, poznate po brzom djelovanju. Nakon udisanja lijeka, osjeća se značajno olakšanje disanja unutar minute ili dvije. Uzimanje prevelikih količina, više od jednog kanistra tijekom mjeseca, pokazalo se štetnim jer utječe na disanje. Liječnici pak ističu da nikakav rizik ne nosi samoinicijativno uzimanje antihistaminika koje se slobodno može kupiti u ljekarni. Takvi lijekovi pacijentu će olakšati tegobe, no to treba biti prvi korak, a sljedeći korak – konzultacija s liječnikom.
Može li se više tableta antihistaminika uzimati tijekom dana?
Kao jednu od najvećih zabluda liječnici izdvajaju uvjerenje da se antihistaminik ne smije dugo uzimati već da ga se mora primjenjivati tjedan, deset dana, petnaest dana i prestati. To uopće nije točno; ti se lijekovi uzimaju onoliko dugo koliko je potrebno dok simptomi ili alergijske tegobe ne prestanu i nestanu. Ograničiti se na jedan antihistaminik dnevno također je pogrešno mišljenje. Ovi lijekovi se mogu koristiti u četverostrukoj dozi bez štete za pacijenta. Provedene su studije s upotrebom većih doza i nisu uočeni nikakvi problemi.
Nove generacije antihistaminika ne izazivaju pospanost, a alergičari bi trebali znati da jedan antihistaminik, ma u kojoj dozi bio, nije uvijek dovoljan za kontrolu simptoma i rješavanje tegoba. Ove bi lijekove trebalo početi uzimati najkasnije dva tjedna prije očekivanih respiratornih problema. Koristimo ih koliko je potrebno dok se tegobe ne povuku, kažu alergolozi.
Mogu li se respiratorne alergije trajno izliječiti?
Farmakološka terapija i lijekovi djeluju simptomatski i dok ih uzimate, bit će vam dobro, ali čim prestanete, sve se vraća. Alergiju ne možemo liječiti lijekovima, a da bismo došli do izlječenja, odnosno da bismo smanjili i eventualno ukinuli lijekove za liječenje alergija, može se pokušati s imunoterapijom. To podrazumijeva korištenje odgovarajućih ekstrakata alergena u obliku tableta koje se stavljaju izravno pod jezik, otope se za koju minutu, a zatim progutaju.
Osoba preosjetljive na pelud mogu ovu terapiju koristiti tri do četiri mjeseca prije peludne sezone ili u samoj peludnoj sezoni, zatim se njihova primjena prekida do sljedeće godine i tako tri do pet godina. Toliko je potrebno da izazovu toleranciju na pelud i drastično smanje potrebu za lijekovima. Cilj je potpuni nestanak i prestanak problema s disanjem i drugih simptoma. Učinci ove terapije očekuju se već u prvoj godini uzimanja, jer se simptomi smanjuju za trideset do četrdeset posto, a učinak je vidljiv i nakon prekida terapije. Pritom je važno imati na umu da imunoterapija nije namijenjena samo za liječenje teških oblika alergija, već se može koristiti i za srednje teške oblike.
