Trebamo li piti 8 čaša vode na dan? Sve masnoće su štetne? Dezodoransi mogu uzrokovati rak? Ovi i još mnogi mitovi o zdravlju postoje u našem društvu niz godina. U narodnoj predaji stoljećima kruže razne priče i savjeti o zdravlju, poput onih uobičajenih “nemoj sjediti na hladnom podu” koje su bake davale svojim unucima. I danas se takve priče često pojavljuju, a mnogi su uvjereni da su upravo te priče istinite!
Healthline je objavio šest izuzetno uobičajenih (ali potpuno lažnih) zdravstvenih mitova u koje si možda vjerovala čitav život!
“Pucketanje” prstima uzrokuje artritis
Sigurno je da pucanjem prstima sigurno nećeš steći prijatelje u mirnoj knjižnici. Ali sama navika zasigurno ti neće stvoriti artritis - barem ne prema kliničkim studijama iz 1990. i one iz 2011., koje su posebno usredotočene na rješavanje ovog mita. Naime, artritis se razvija kada se hrskavica unutar zgloba potroši i omogući trenje kostiju. Zglobovi su okruženi sinovijalnom membranom koja sadrži sinovijalnu tekućinu koja ih podmazuje i sprječava da se međusobno bruse. Ovo istezanje (pucanje zglobova ili prstiju) uzrokuje stvaranje mjehurića zraka u tekućini, koji na kraju iskoče stvarajući taj poznati zvuk pucketanja. Iako ne postoji dokazana veza između ove navike i artritisa, uporno pucanje može istrošiti sinovijalnu membranu i olakšati pucanje zglobova. To također može dovesti do oticanja ruku i oslabiti stisak.
Izlasci s mokrom kosom mogu uzrokovati prehladu
Iako mnogi vjeruju da će se razboljeti ukoliko izađu iz kuće mokre kose, ispostavilo se, međutim, da napuštanje kuće neposredno nakon tuširanja neće uzrokovati bolest - osim ako već nisi bolesna. Godine 2005. istraživači su testirali hipotezu da hlađenje tijela povećava šanse za zarazu virusom prehlade, poznatim i kao akutni virusni nazofaringitis. Njihovi su rezultati utvrdili da to nije moguće, ali da pothlađenost može uzrokovati pojavu simptoma ako je virus već prisutan u tijelu. Dakle, ako se bojiš da bi mogla biti bolesna, a sutra imaš vrlo važan sastanak, možda je bolje da osušiš kosu prije izlaska iz kuće!
Prljave WC školjke mogu prenijeti spolno prenosive bolesti
Neuredan WC na benzinskoj postaji možda je mjesto tvojih najgorih noćnih mora, ali vrlo je malo vjerojatno (iako ne i nemoguće) da se na tim mjestima zaraziš spolno prenosivim bolestima (spb). SPB mogu uzrokovati virusi, bakterije ili paraziti. Samo parazitski spolno prenosive bolesti poput stidnih ušiju ili trihomonijaze imaju stvarne šanse da se prenose sjedeći na prljavoj dasci WC-a. Pa čak i tada, vjerojatnost je izuzetno niska. Tvoje bi područje genitalija moralo doći u dodir s zahodskom daskom dok je parazit još uvijek na njoj i živ, a daske za WC ne pružaju idealne životne uvjete za parazite.
Loše je piti manje od 8 čaša vode dnevno
Ova izmišljena mudrost predugo nadima trbuhe savršeno hidratiziranih ljudi. Naša su tijela izuzetno učinkoviti strojevi kada nas trebaju obavijestiti da im nešto nedostaje! Mnoge namirnice koje redovito jedemo već sadrže vodu. Prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti, zdrava osoba može zadovoljiti svoje dnevne potrebe za vodom radeći dvije jednostavne stvari: piti kad je žedna i piti uz obroke.
Antiperspiranti i dezodoransi mogu uzrokovati rak
Dugo se tvrdi da antiperspiranti i dezodoransi sadrže štetne tvari koje uzrokuju rak, poput parabena i aluminija koje koža može apsorbirati. No, istraživanja to jednostavno ne podupiru, prenosi Healthline. Nacionalni institut za rak SAD-a tvrdi da nema poznatih dokaza da ove kemikalije mogu uzrokovati rak, a Uprava za hranu i lijekove na sličan je način pobila mišljenje da parabeni mogu utjecati na razinu estrogena i tako dovesti do razvoja raka.
Sve masnoće su štetne
Iako smo do nedavno živjeli u svijetu koji je prezirno gledao na bilo koju hranu koja sadrži i trag masnoće, konačno se shavatilo da našim tijelima trebaju masti! Zalihe masti u tijelu koriste se za energiju i mnoge druge stvari, a neke masnoće čak su potrebne da tijelo apsorbira određene vitamine topive u mastima. Mononezasićene masti, koje možeš pronaći u orašastim plodovima i biljnim uljima, mogu ti pomoći poboljšati kolesterol u krvi i smanjiti rizik od srčanih bolesti. Polinezasićene masti, poput omega-3 masnih kiselina, također podržavaju zdravlje srca, a mogu se naći u ribi poput lososa i pastrve. Osmogodišnje istraživanje koje je završeno 2001. godine i u kojem je sudjelovalo gotovo 50 000 žena pokazalo je da one koje su slijedile prehrambene režime s niskim udjelom masti nisu doživjele značajne promjene u riziku od srčanih bolesti, raka dojke ili kolorektalnog carcinoma, prenosi Healthline. Istraživanje iz 2007. godine pokazalo je da žene koje su jele dijetu s niskim udjelom masti imaju veću vjerojatnost da imaju problema s neplodnošću. Izbjegavaj trans masnoće i ograniči unos zasićenih masnoće, a ne svih masti.
