Uoči Svjetskog dana srca Zaklada Hrvatska kuća srca i Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavili su prve preliminarne podatke prema kojim je u Republici Hrvatskoj 2021. godine umrlo 22.958 osoba od kardiovaskularnih bolesti, odnosno 36,6 posto od ukupno umrlih.
Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 12,4 posto (7.773) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 8 posto (5.011) u ukupnom mortalitetu.
"U usporedbi sa zemljama Europske unije, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 572,8/100.000 spada među zemlje koje imaju veće stope smrtnosti od prosjeka EU zemalja. Prosjek za zemlje EU27 iznosi 367,6/100.000, dok je raspon stopa za zemlje EU od 190,4 (Francuska) do 1051,8 (Bugarska). U usporedbi sa susjednim državama Hrvatska ima višu stopu smrtnosti od Republike Slovenije (393,6), Austrije (362,9) i Italije (270,7), a nižu stopu od Mađarske (714,8)", izjavila je Ivana Brkić Biloš, dr. med., voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti, HZJZ.
Danko Relić, Ivana Brkić Biloš, Ana Ljubas, Davor Miličić i Ivana Portolan Pajić
Savjeti za prevenciju
Važnost edukacije stanovništva o prevenciji je i dalje jedna od glavnih zadaći stručne javnosti u cilju smanjenja budućih kardiovaskularnih bolesnika."Kardiovaskularne bolesti predstavljaju globalnu epidemiju koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života na razini svijeta i u Hrvatskoj. Zaklada Hrvatska kuća srca već gotovo deset godina radi na javno-zdravstvenim preventivnim projektima u cilju edukacije građana. No, vrlo je važno da građani surađuju, slušaju preporuke liječnika i usvoje zdrave navike poput fizičke aktivnosti, lagane mediteranske prehrane i odbace cigaretu", naglasio je akademik Davor Miličić, upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca.
Nakon korone povećao se broj umrlih
"Kardiovaskularne bolesti kao vodeći uzrok pobola i smrtnosti u Republici Hrvatskoj predstavljaju velik javnozdravstveni problem koji je dodatno pogoršan pandemijom bolesti Covid-19. U usporedbi s pred pandemijskom 2019. godinom, kad je od posljedica kardiovaskularnih bolesti umrlo 22.020 osoba, možemo govoriti o porastu broja umrlih koji nas zabrinjava. Ministarstvo zdravstva pozdravilo je donošenje Europskog plana za kardiovaskularno zdravlje te snažno podržava pokretanje Nacionalnog plana za suzbijanje kardiovaskularnih bolesti s posebnim naglaskom na jačanje primarne i sekundarne prevencije kardiovaskularnih bolesti, ali i podizanje razine zdravstvene pismenosti građana. Uz arterijsku hipertenziju, glavni čimbenik rizika kardiovaskularnih bolesti je povećana razina kolesterola u krvi, stoga Zaklada Hrvatska kuća srca poziva na provjeru kardiovaskularnog rizika i savjetovanje o prevenciji i ranom otkrivanju kardiovaskularnih bolesti“, izjavila je Ivana Portolan Pajić, dr. med., načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam i članica upravnog odbora Zaklade HKS.
