Dr. sc. Tanja Jurin, klinička psihologinja, seksualna terapeutkinja i docentica na Katedri za zdravstvenu i kliničku psihologiju Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 15 se godina bavi temom seksualnosti, a u HTV-ovoj emisiji 'Nedjeljom u dva' osvrnula se na najčešće probleme muškaraca i žena i na to kako seksualnost utječe na mentalno zdravlje.
Psihologinja Tanja Jurin nikada nije mislila da će se baviti područjem seksualnosti, jer je kako kaže, na to gledala kao na "bezveznu stvar". Prvotno ju je privukla klinička psihologija te je u tom području odrađivala praksu. "Jedan dan došao je jedan klijent i iznio problem koji ima, s erekcijom tijekom seksualnih odnosa. Tada sam bila mlada i 'zelena' psihologinja. Pitala sam se se što taj čovjek radi kod psihologa", prisjetila se Jurin. No, odlučila mu je pristupiti kao i svakom drugom pacijentu te ga je pitala više o njegovom problemu. "Bilo mi je prilično nelagodno, to je bio muškarac 15-ak,.20-ak godina stariji od mene. Mislila sam si: 'Pa ja ne znam ništa o tome, a ja kao neki stručnjak sad tu trebam nešto reći'".
Ipak, odlučila mu je otvoreno priznati da ne zna ništa o tome, te da će donijeti knjige i da će zajedno to početi proučavati. "To mi nije bilo dovoljno, pa sam se obratila osobi, koja se bavi seksualnosti u našoj zemlji. Taj čas je to bio Aleksandar Štulhofer i on mi je pomogao", dodala je. Tada je polako počela otkrivati tu problematiku jer je tijekom studiranja samo bilo naznaka o tome što su seksualni poremećaji, ali više o tomu nije niti čula niti znala. "K tome nisam znala što je to normalna seksualnost i kako ću ljudima znati reći što je normalno, što nije normalno. Bila sam jako zbunjena".
Dodala je da područje seksualnosti nije baš primamljivo stručnjacima jer ga se trivijalizira.. "Malo je sramotno. Pa čak i u znanstvenim krugovima i to ne samo kod nas, već i vani. Baviti se seksualnošću, smatraju da je to prljav posao. Zašto bi se time bavili, izučavali. Gleda se kao da to područje nije važno", istaknula je.
Naglasila je da nije svakom pojedincu jednako važna seksualnost. "Ali to je itekako relevantan aspekt ljudske osobnosti. To nam je u ljudskoj prirodi i važno je da to razumijemo. Moramo razumjeti aspekt osjećaja, romantičnih odnosa i slično. Bez seksualnog zdravlja, nema ni psihičkog zdravlja".
Rekla je da se kod osoba koje se susreću s problemima vezanim uz seksualnu funkciju ili seksualno funkcioniranje u paru to dosta reflektira i na njihovo mentalno zdravlje. "To je nešto što se jako reflektira na njihovu sliku o sebi, mogu zbog tog problema postati depresivni, vrlo tjeskobni, anksiozni ili zabrinuti. Seksualni problemi mogu nagrizati partnerstvo. Kada imamo seksualni problem, onda se ljudi muče. Mislim da su ljudi osamljeni što se toga tiče". Dodala je da se svaki peti, do svaki drugi brak, raspada zbog seksualnih problema.
Različiti seksualni problemi kod žena i muškaraca
"Nemaju istu vrstu problema. Kod muškaraca su to erektilni problemi. Ali najčešći muški problem je prijevremena ejakulacija. To je problem zbog kojeg muškarci ne traže pomoć. Ali više traže pomoć zbog erektilne disfunkcije", rekla je Jurin. Ipak, dodala je da su kod žena su problemi nešto drugačiji i jedan od najčešćih je nedostatak seksualne želje, a iza toga slijedi i nemogućnost postizanja orgazma.
Naglasila je kako ima ljudi koji su hrabri i govore o svojoj seksualnosti, ali da veliki broj ljudi neće niti potražiti pomoć iako imaju problem. "Sram koji trebaju prevladati da možda sjednu nasuprot stručnjaka za seksualno zdravlje je golem, tako da je to svakako tabu", dodala je Jurin.
Osim toga, tabu tema je i postizanje orgazma. Jurin je rekla da prema istraživanjima muškarci u 90 i više posto seksualnih aktivnosti postižu orgazam, dok je ta brojka kod žena samo 60 posto. "Ako gledamo društvene čimbenike, ženama se ne odobrava u potpunosti seksualni užitak, odnosno uživanje. Kao da se sa ženskom rodnom ulogom malo kosi, biti ujedno i seksualna žena. Seksualnost i ženstvenost kao da ne idu ruku pod ruku. Ako želim biti ženstvena onda to podrazumijeva neku nevinost, čistoću, čednost, pristojnost. Dok se seksualnost opisuje negativnijim motivima, recimo prljavo, zločesto ili slično".
Dodala je i da žene same sebi ne dozvoljavaju istraživanje vlastitog tijela, manje masturbiraju, manje ih u heteroseksualnim odnosima smatra da je partner odgovorana za njihov užitak i da zapravo to ne bi trebale tražiti, zbog čega ni ne znaju što tražiti. No, smatra da seks nije spontan i da ga treba uvrstiti u raspored. Ipak, ako stavljanje seksa u raspored stvara pritisak, treba razmišljati o pozitivnim aspektima seksa i onome što vas uzbuđuje.
80 posto žena ima fantazije koje nisu vezane uz partnera
Psihologinja Jurin je također sudjelovala u istraživanju o seksualnim fantazijama žena u Hrvatskoj, u kojem je sudjelovalo više od 500 žena u dobi između 18 i 67 godina. Rezultati su pokazali da 80 posto žena ima fantazije, ali da one nisu vezane uz partnera. Ipak, Jurin je naglasila kako ju ti rezultati ne čude jer žene i muškarci nemaju toliko različiti mozak. Dodala je da žene imaju razrađene i dosta eksplicitne scenarije u svojoj glavi te je naglasila da su seksualne fantazije normalne.
