Stalno nezadovoljstvo sobom ili drugima, pretjerana (samo)kritičnost, uzimanje pojava i ljudi zdravo za gotovo, svadljivost i ogovaranje, malodušnost, lijenost, pretjerana popustljivost, samo su neke od loših navika kojih se držimo u stavu prema sebi, drugima i životu. Otkrivamo ti male trikove kako ih pobijediti i postati pozitivniji i sretniji
Kad pomislimo "Moram se riješiti loših navika", automatski pomislimo na navike u kretanju, prehrani, konzumaciji cigareta, alkohola, ili drugih stvari za koje ćemo se svi lako složiti da su loše navike. Loše općenito, ili loše za nas kao pojedince. A loših navika u komunikaciji s drugim ljudima, u stavu prema sebi, drugima i životu rijetko se sjetimo. Možda čak nismo ni svjesni da u tim sferama života postoje loše navike. Postoje!
Loša navika je tražiti svaku moguću situaciju za sukob i suprotstavljanje, ogovarati druge ljude, tražiti zamjerke sebi i drugima, neprestano nezadovoljstvo sobom i drugima, velika i nerealna očekivanja od sebe i drugih, pretjerana (samo)kritičnost, uzimanje pojava i ljudi zdravo za gotovo, podrazumijevanje u "paketu" s pripadajućim očekivanjima, malodušnost, zatim, kako bi narod rekao, "traženje igle u plastu sijena", pretjerana popustljivost, nezauzimanje za sebe i svoje stavove i vrijednosti, lijenost, nepopustljivost, uvjerenost da smo uvijek u pravu, ... i svatko od nas, vjerujem, može nastaviti niz s nečim iz vlastitog iskustva.
Tajna je u učenju i ponavljanju
Nitko do nas nema razvijen imunitet protiv loših navika fizičke ili psihičke prirode. No kao što smo navike koje imamo usvojili učenjem, tako se možemo i odučiti, odnosno promijeniti svoje navike. Kod navika koje se više tiču našeg fizičkog tijela, možda nam je lakše odrediti odakle početi, ili bar osvijestiti kakve navike imamo.
O navikama emocionalne prirode, navikama u komunikaciji i općenito u psihičkom funkcioniranju možda manje razmišljamo, ili te sfere svojeg života proživljavamo više automatski konstatirajući "Ah, ja sam takva/takav", prihvaćajući to kao nešto nepromjenjivo ili teško promjenjivo.
Da bismo bili zadovoljni u životu, osjećali ravnotežu, ispunjenost, lakoću, potrebno je njegovati dobre navike. I možemo reći da to svi više-manje znamo. No, postoji velika razlika između znati i naučiti kako da nešto (od tog znanja) postane dio našeg svakodnevnog života, životne igre ili životne discipline, kako god to nazvali. Tajna je u učenju i ponavljanju. Ponavljanje stvara emocionalnu naviku, emocionalna navika postaje uvjerenje, a uvjerenja usmjeravaju naše postupke i u konačnici određuju da li ćemo ostvariti svoj potpuni životni potencijal.
Stoga ti otkrivamo nekoliko trikova kako u svakodnevici manjim ili većim koracima postati dobri prema sebi, i drugima. Dok ih primjenjuješ, svakako prati promjene koje se događaju u tebi i oko tebe!
Znatiželja na putu do posla
Ako putuješ tramvajem ili autobusom, ili hodaš do posla, promotri ljude oko sebe, dozvoli da ti se u suretu s nekim od njih "otme" smješak, razvijaj svoju znatiželju za ljude čak i ako ćeš ih vidjeti samo jednom.
Promatraj što se događa vani oko tebe. Sigurno ćete zamijetiti nešto zanimljivo.
Znatiželja potiče našu budnost, prisutnost u trenutku, potiče našu razigranost i dobro utječe na naše raspoloženje.
Loša navika koju ne želim: "Zabiti" se u svoje misli, s ozbiljnim ili smkrnutim izrazom lica. Proputovati put od kuće do posla (i nazad) nesvjesna/nesvjestan ljudi i zbivanja oko sebe, pa i sebe.
Ja sam ti
Nerijetko se nađemo s generalizirajućim mislima kao npr. svi su neljubazni, nikad se nitko ne smije, svi su tako namršteni...
Ako želimo da ljudi budu ljubazni prema nama, put je da mi budemo ljubazni prema drugim ljudima. Ukoliko želimo osmjeh, mi se trebamo osmjehnuti. Ukoliko želimo podršku, trebamo ju pružiti. Ukoliko želimo da se ljudi dobro i korektno ponašaju prema nama, trebamo se mi na jednak način ophoditi prema drugim ljudima.
Ono što pružimo, (samo) to možemo očekivati zauzvrat. Najjednostavniji recpet jest – ponašat ću se prema tebi kao da si ja.
Loša navika koju ne želim: Uzimati druge ljude zdravo za gotovo; očekivati podršku i pozitivan odnos prema sebi, istovremeno se ponašajući napažljivo i bez brižnosti za druge.
Dobro jutro!
Svakog jutra susrećemo se sa svojim odrazom u zrcalu. Da li ćemo ugledati nasmješeno ili natmureno lice, ovisi isključivo o nama.
Dok pereš zube, nanosiš kremu na lice ili se briješ, s pažnjom se pogledaj u oči, nasmiješi se i reci si s pažnjom i brižnošću "Dobro jutro!"
Loša navika koju ne želim: Ne primijetiti uopće sebe u ogledalu, ili se pogledati s mišlju "O, ne, gle me kako izgledam, opet se nisam naspavala. Jedva čekam da ovaj dan završi."
