Na ogovaranje se može gledati negativno, ali ovaj drevni društveni alat može biti koristan ako se koristi na zdrav način.
Ogovaranje. Prisutno je na društvenim mrežama, u uredu, pa čak i u trećoj sezoni "Bijelog lotosa", u kojoj prijateljice iz djetinjstva Jaclyn (Michelle Monaghan), Kate (Leslie Bibb) i Laurie (Carrie Coon) nikad ne propuštaju priliku da ogovaraju jedna drugu iza leđa dok su zajedno na putovanju na Tajlandu.
Ogovaranje, koje se u znanstvenoj literaturi često definira kao "razmjena osobnih informacija o odsutnim trećim stranama", sveprisutno je u svakodnevnom životu i društvu - i obično se na njega gleda negativno, piše Huff Post.
No može li komentiranje drugih ljudi ikada biti dobra stvar? Stručnjaci kažu da, ali samo u određenim okolnostima.
Kako ogovaranje može biti korisno, kada prelazi granicu i postaje nezdravo te kako možete proširiti trač, a da ne bude toksičan otkrivaju stručnjaci.
Zašto tračamo?
Ogovaranje je dio ljudskog ponašanja još od Mezopotamije, kada su ljudi razmjenjivali tračeve po gradovima i na tržnicama. Davno prije "Bijelog lotosa", likovi u starogrčkim književnim djelima poput "Odiseje" i "Ezopovih basni" jedni su drugima pričali iza leđa.
"Ogovaranje postoji otkad postoji i jezik, a neki istraživači vjeruju da je naša potreba da budemo u toku s onim što drugi ljudi rade jedan bitan čimbenik koji je utjecao na samu evolucije jezika", izjavio je za Health dr. Frank McAndrew, profesor psihologije na Knox Collegeu.
Jedno istraživanje iz 2024. godine sugerira da ogovarači mogu imati određenu prednost u evolucijskom smislu jer šire korisne informacije, tjerajući druge da se ponašaju manje sebično i surađuju s njima kako bi poboljšali svoju reputaciju.
Dok moderna tehnologija olakšava ogovaranje, naši razlozi zašto to činimo nisu se puno promijenili, objasnio je McAndrew. "U 21. stoljeću imamo više alata, poput društvenih medija, koje možemo koristiti za ogovaranje, ali još uvijek imamo mozgove pećinskih ljudi i zanimaju nas iste one informacije o drugima koje su intrigirale i naše pretke", rekao je.
Dobri, loši i ružni
Ako ih pitate, mnogi će vam ljudi reći da ne ogovaraju, ali ta je praksa univerzalna u svim ljudskim društvima bez obzira na dob ili spol—drugim riječima, svi to radimo.
Iako su neka istraživanja pokazala da ljudi u prosjeku oko jedan sat dnevno pričaju o drugima, McAndrew tvrdi da je ta brojka vjerojatno i veća.
“Dio problema je u tome što ljudi često definiraju ogovaranje kao nešto što drugi ljudi rade”, rekao je McAndrew. “Kada oni sami govore o nekome, to smatraju 'izražavanjem zabrinutosti' ili 'dijeljenjem bitnih informacija'. Oni to ne smatraju tračevima.”
Međutim korištenje ovog izraza ne mora biti uvijek loše. Studija iz 2021. pokazala je da ogovaranje ima različite društvene funkcije, poput pomaganja da naučimo jedni o drugima kako bismo mogli stvoriti društvene veze s ljudima s kojima imamo zajedničke stvari.
Pozitivni tračevi, poput širenja dobrih vijesti ili komplimenata o nekome, mogu pomoći ljudima da se povežu, podržavaju i uče jedni od drugih, rekao je za Health dr. Frank J. Sileo, ovlašteni psiholog i autor .
Ključna karakteristika pozitivnog ogovaranja je da služi za dobrobit grupe, a ne samo za ciljeve osobe koja ogovara. Na primjer, razgovaranje o nečijoj nepoštenosti na poslu ili o tome jesu li djeca sigurna u društvu neke osobe – iako može štetiti toj osobi – može imati širu korist, rekao je McAndrew.
S druge strane, negativni tračevi, poput širenja glasina, lažnih optužbi ili govorenja o nekome na štetan način, mogu naštetiti vlastitoj i tuđoj dobrobiti, rekao je Sileo.
Negativno ogovaranje "najčešća je i najštetnija vrsta ogovaranja", rekao je Sileo. "Često je zlonamjerne prirode. Ova vrsta ogovaranja može povrijediti nečije osjećaje i naštetiti ugledu."
Žene iz "Bijelog lotosa" šire negativne tračeve zamaskirane kao izraz zabrinutosti, rekao je Sileo. “Čini se kao da brinu jedna za drugu, ali neki od komentara su okrutni i osuđujući”, objasnio je.
Negativno ili stalno ogovaranje stvara toksično okruženje i može čak dovesti do depresije, rekao je McAndrew. Istraživanje iz 2022. pokazalo je da negativni tračevi na radnom mjestu mogu povećati napetost i psihološke probleme među zaposlenicima.
Kako ogovarati na zdrav način
Dok se ogovaranje nekad odvijalo samo kroz razgovore i osobnu interakciju, Sileo je rekao da danas u digitalnom dobu ogovaramo puno više od naših predaka.
“Pojava interneta, pametnih telefona i slanja poruka te društvenih medija omogućila je da se tračevi šire brže i anonimnije nego prije”, rekao je. “Nečija reputacija može se uništiti u trenu.”
Dakle, kako ćete znati je li vaše ogovaranje "loše"? Znakovi negativnog ogovaranja uključuju nesposobnost zadržavanja osjetljivih informacija za sebe ili korištenje tračeva kako biste sebi olakšali napredovanje na štetu drugih, rekao je McAndrew.
S druge strane, "dobri" ogovarači ne ponavljaju glasine i klone se zlonamjernih razgovora, rekao je Sileo. “Kada je cilj nekoga ojačati umjesto slomiti, ogovaranje može biti zdravo”, rekao je. "Usredotočite se na širenje pohvala, komplimenata i istinitih, sretnih vijesti."
McAndrew je preporučio da se koncentriramo na ogovaranje koje može biti korisno, umjesto da bezuspješno pokušavamo izbjegavati razgovore o drugim ljudima s obitelji, prijateljima i kolegama.
"Ne možemo si pomoći, ogovaranje je jednostavno sastavni dio nas", rekao je McAndrew. “Većina tračeva je bezopasna i pomaže nam u povezivanju s drugim ljudima.”
"Ako jedina osoba o kojoj stalno pričate budete vi, drugi će vas doživljavati kao dosadnu osobu koju treba izbjegavati", dodao je.
