Iako se možda ponekad pitaš koja je istina iza silnih glasina o slavnima, medijska pomama oko njih također bi te mogla natjerati da se zapitaš zašto nam je kao pojedincima uopće toliko stalo do drame slavnih? Evo što dva psihologa kažu o tome koja je psihologija iza naše kulturološke opsjednutosti tračevima.
Ogovaranje je toliko prisutno da Američka udruga psihologa ima svoju definiciju. Prema njihovom rječniku, ogovaranje se sastoji od osobnog razgovora ili komunikacije o informacijama koje su često neutemeljene, a mogu biti (ali ne nužno) skandalozne po sadržaju ili zlonamjerne. Ogovaranje utječe na grupno zbližavanje, a ima i velike implikacije na prijenos i jačanje kulturnih normi.
"Postoje neki ljudi koji trač pokušavaju klasificirati kao negativnu ili kritički usmjerenu raspravu o drugim ljudima, ali zapravo je trač samo međusobno dijeljenje društvenih informacija", kaže psiholog David Ludden za Everyday Health. Dodaje da kad god razgovaramo o ljudima koji nisu prisutni, to je trač.
U studiji objavljenoj u časopisu Social and Psychological Personality Science, istraživači su odlučili otkriti o čemu ljudi tračaju. Otkrili su da je u skupini od 467 sudionika oko tri četvrtine tračeva bilo neutralno i prilično dosadno, a ne pozitivno ili negativno.
Zašto nas toliko privlače tračevi?
“Mi smo društvena bića i moramo znati što se događa u društvenom okruženju pa je ogovaranje od velike pomoći”, kaže Ludden. U osnovi, ogovaranje ti može pomoći da spremno prihvatiš društvene odnose koji dolaze. "Ne moramo se s nekim izravno susresti da bismo imali neku ideju kakav je jer nam drugi ljudi pričaju o svojim susretima s njima", kaže Ludden.
To također može biti način za izgradnju odnosa. "Razmjena tračeva može društveno povezati ljude", kaže profesor psihologije Stephen Benning. Dodaje da to pruža valutu privatnih informacija koja stvara zajednički osjećaj da zajednica posjeduje te informacije. Dakle, ogovaranje je posebno privlačno za ljude koji se žele povezati s drugima.
Također smo privučeni tračevima iz nekih ne baš sjajnih razloga. “Dijeljenje ‘sočnih tračeva’ (informacija koje štete ili ocrnjuju osobu o kojoj se govori) također je oblik relacijske agresije, jer napada društveni položaj ljudi i njihov položaj u društvu”, kaže Benning. Ljudi se mogu uključiti u ovu vrstu ogovaranja kako bi podigli svoj društveni status ili bili uključeni u društvenu mrežu na kojoj prije nisu bili. “Mnogi loši tračevi se rade u pokušaju da se netko osjeća bolje od osobe o kojoj priča, a to nije zdrav pristup izgradnje osjećaja samopoštovanja”, kaže Ludden.
Studija objavljena u časopisu Frontiers in Psychology potvrđuje sve ovo. Istraživači su identificirali šest različitih motiva za ogovaranje, uključujući prikupljanje i provjeru informacija, izgradnju odnosa, zaštitu sebe, društveni užitak i negativan utjecaj. Dok je negativan utjecaj (pričati loše o nekome ili ga pokušavati omalovažiti) bio jasan motiv za neke ljude u određenim prilikama, studija je pokazala da je to zapravo najslabija motivacija koja je ljude navodila na tračanje. Prikupljanje i potvrđivanje informacija o osobi koju se ogovara bio je najčešći motiv za tračanje.
Postoje i neki dokazi koji upućuju na to da negativno ogovaranje može imati pozitivan utjecaj na društvene skupine i promicati suradnju iako možda ne na najaltruističniji način. U članku objavljenom u časopisu Psychological Science, istraživači su otkrili da kada su ljudi prenijeli informacije o reputaciji drugih, drugi su bili skloni komunicirati s ljudima koji su prikazani kao kooperativni i ignorirali one koji su bili prikazani kao sebični. Kao rezultat toga, oni koji su bili ignorirani promijenili su svoje ponašanje i djelovali su kooperativnije.
Psihoterapeutkinja Britt Frank smatra da je prilično jednostavno otkriti sudjeluješ li u bezopasnom ili štetnom ogovaranju. Zapitaj se kako bi se osjećala da osoba o kojoj razgovaraš čuje vaš razgovor. Bi li se osjećala ugodno da drugi o tebi govore na isti način? Bi li dijeljenje informacija imalo pozitivne koristi za tebe i osobu koja sluša, poput izgradnje empatije ili prenošenja nekog važnog znanja? Ako je tvoj odgovor - ne, na jedno ili oba pitanja, trač je vjerojatno negativnog tipa.
Zašto volimo ogovarati slavne osobe?
Prema ovim definicijama, mogla bi zaključit da ogovaranje igra ulogu u tome kako se družiš s drugima - ono ti pomaže da naučiš više i osjećaš se povezanije sa svojim društvenim krugom ili da poboljšaš vlastiti status u odnosu na tuđi unutar tog kruga. No, što nas motivira da ogovaramo slavne osobe s kojima se vjerojatno nikada nećemo ni družiti?
Samo zato što nikada nismo upoznali te slavne osobe ne znači da nemamo veze s njima. “Tračanjem slavnih osoba stvaramo parasocijalne odnose ili imaginarne odnose s njima,” kaže Ludden. Možeš primjerice osjećati bliskost s pjevačem ili sportašem čije si uspjehe pratila i slavila s njima.
Kao i samo ogovaranje, ti odnosi mogu biti zdravi ili nezdravi, ovisno o okolnostima. Ludden objašnjava da parasocijalne veze mogu popuniti praznine u našim odnosima u stvarnom svijetu i one su bezrizičan način da se osjećamo povezani s drugima, budući da nas ne može odbiti netko tko zapravo nije u vezi s nama. Ali, ako ti odnosi dominiraju tvojim životom - na primjer, ako si toliko uložila u određenu slavnu osobu ili vezu sa slavnom osobom da ne gradiš prave društvene odnose s ljudima oko sebe - onda je to loša stvar.
Ogovaranje ovih slavnih osoba može biti način da se osjećaš povezano bez rizika, budući da informacije koje dijeliš ne predstavljaju rizik za tebe ili člana tvog društvenog kruga. "Možeš se osjećati neugodno i ranjivo dijeliti informacije o vlastitim stavovima, a ogovaranje slavnih je sigurniji način da komuniciraš s partnerom, da se pridružiš grupi na zabavama ili da se osjećaš dijelom novog tima na poslu”, kaže Frank.
Također može poslužiti kao oblik oslobađanja od stresa. “Kada je život preopterećen, fokusiranje na tračeve o slavnim može biti način da otupimo osjećaje nezadovoljstva, nesreće ili stresa. Tračevima o slavnim osobama se udaljujemo od svojih problema pa se tako zapravo odmaramo od teških osjećaja", dodaje Frank-
Ali baš kao i obični tračevi, ponekad je motivacija iza tračanja slavnih da se osjećamo bolje od njih. “Ogovaranje slavnih siguran je način da uživaš u nesreći drugih. Puno je manje sramotno priznati da uživamo gledati nesreće slavnih nego priznati da uživamo gledati nesreće obitelji i prijatelja”, objašnjava Frank.
Dok je razgovor s prijateljima o posljednjem prekidu slavne osobe vjerojatno relativno bezopasan, moguće je pretjerati i nanijeti slavnoj osobi stvarnu štetu, a da je uopće nismo upoznali. "Korištenje društvenih mreža za gomilanje slavnih osoba koje su označene u objavama tijekom intenzivnih razdoblja ogovaranja o njima može uzrokovati istinsku mentalnu štetu tim slavnim osobama", kaže Benning. Kao što je slučaj s ljudima iz tvojih krugova, može biti korisno staviti se u kožu te slavne osobe i pitati kako bi se osjećala da se takve informacije i komentari šire o tebi.
