Znanstvenici su otkrili da su diljem svijeta mlade odrasle osobe sada najnesretnije, potpuno opovrgavajući ideju o krizi srednjih godina.
Prema novom su istraživanju pojedinci u dobi između 18 i 24 godine najnesretnija skupina u SAD-u, Velikoj Britaniji i u 44 druge zemlje. Povijesno gledano, istraživanja su pokazala da sreća najčešće opada u srednjoj dobi, obično u 40-ima, a zatim ponovno raste tijekom starosti.
Međutim, znanstvenici u SAD-u i Velikoj Britaniji utvrdili su da se mentalno zdravlje generacije Z pogoršava od otprilike 2014. godine, a trend je postao još izraženiji tijekom i nakon covid pandemije. Iako istraživači nisu izdvojili specifičan uzrok smanjenja sreće u ovoj skupini, primijetili su šire probleme poput češćeg izostajanja iz škole, izazova u učenju i većeg broja mladih odraslih osoba koje daju otkaz zbog problema s mentalnim zdravljem. Također su otkrili da mlade žene imaju lošije mentalno zdravlje od mladih muškaraca, što bi moglo biti povezano s višim stopama anksioznosti i depresije među ženama.
U SAD-u su mlade žene zabilježile najveći porast nezadovoljstva, s porastom razine očaja s 5,6 posto u 2009. na 9,3 posto do 2024. Tim je primijetio da je očaj teško stanje lošeg mentalnog zdravlja u kojem se osoba osjeća iznimno pod stresom, depresivno ili emocionalno preopterećeno dulje vrijeme.
Od 1993. do 2014. samo je 3,7 posto Amerikanaca izjavilo da osjeća očaj, ali taj se postotak do 2024. povećao na 6,7 posto. Međutim, među mlađima od 25 godina taj se postotak gotovo utrostručio s 2,9 posto na osam posto.
Globalno, trend pogoršanja mentalnog zdravlja među najmlađim odraslim osobama bio je jednako alarmantan. Istraživači s Dartmouth Collegea u New Hampshireu i University Collegea u Londonu, koji su proveli istraživanje u 44 zemlje, otkrili su da je 48 posto generacije Z u riziku od problema s mentalnim zdravljem. Više od 13 posto mlađih od 25 godina opisalo se kao 'uznemireni', u usporedbi sa samo 5,6 posto svih ostalih sudionika u studiji.
Istraživač sreće Martijn Hendriks sa Sveučilišta Erasmus u Nizozemskoj rekao je: "Današnji mladi odrasli provode puno više vremena pred ekranom od djetinjstva nego prethodne generacije." Prema NL Timesu, Hendriks je sumnjao da je ova ključna razlika u odnosu na starije generacije navela mlađe ljude da se pretjerano uspoređuju s drugima na internetu, što često rezultira negativnim uvjerenjima o njihovim životima.
Hendriks, koji nije bio uključen u studiju, također je primijetio da mlađi odrasli nemaju istu količinu ušteđevine kao stariji. To znači da si često teže mogu priuštiti osnovne potrepštine poput hrane i skloništa. "Cijene nekretnina su naglo porasle, a starije generacije su od toga posebno profitirale. Imaju puno više bogatstva, dok se mladi odrasli muče s kupnjom prvog doma."
Za američki dio studije, objavljen u časopisu PLOS One, tim je analizirao podatke iz Sustava za nadzor bihevioralnih faktora rizika (BRFSS), masovnog telefonskog istraživanja koje je Centar za kontrolu i prevenciju bolesti proveo između 1993. i 2024. godine.
Više od 400 000 ljudi sudjelovalo je u telefonskim intervjuima svake godine. Istraživači su pitali ljude koliko je dana u proteklom mjesecu njihovo mentalno zdravlje bilo 'loše'. Oni koji su rekli da im je svih 30 dana bilo 'očajno' su klasificirani kao 'očajni'.
Iako su rezultati proizašli iz tisuća intervjua tijekom 30 godina, tim je upozorio da se njihova studija oslanja na samoprocjenu mentalnog zdravlja ljudi, koja može biti subjektivna i varirati ovisno o raspoloženju, pamćenju ili kulturnim razlikama kada je u pitanju izražavanje osjećaja.
Ipak, rezultati su bili suprotni od dosadašnjeg trenda da je najveći porasta nezadovoljstva kod ljudi srednje dobi, posebno između 40 i 50 godina. Zapravo, u novoj studiji su starije odrasle osobe između 45 i 70 godina bile najsretnije u usporedbi sa svim dobnim skupinama.
U SAD-u, ovi stariji izvijestili su o značajno boljem mentalnom zdravlju od mlađih od 25 godina i osjećali su najmanje očaja, s razinama koje su s vremenom ostale stabilne ili nešto bolje nego kod mlađih generacija. Osobe starije od 70 godina također su pokazale višu razinu sreće od mlađih od 25 godina. Globalno, osjećaj očaja je pao na vrlo niske razine (manje od jedan posto) kod onih starijih od 65 godina.
