Sezonski afektivni poremećaj kod nas je poznatiji kao 'zimska depresija'. Događa se sukladno promijeni vremena, budući da neke osobe ne mogu normalno funkcionirati bez dnevnog svjetla u zimskim danima. Pored terapije lijekovima, patentirane su i lampe za liječenje tog stanja
Zima je zbog ružnog vremena i kratkih dana najomraženije godišnje doba, no sezona najkraćih dana ne počinje na zimski solsticij 22. prosinca. Najmračnije tromjesečje počinje 5. studenog i već prijeti poznatom zimskom depresijom.
Iako će idućih mjeseci hladnoća, kiša, snijeg i blato uzrokovati značajne smetnje, ljudima najteže pada manjak prirodnog svjetla. Ova je okolnost uzrok zimske depresije ili, stručno, sezonskog afektivnog poremećaja, koji pogađa između pet i osam posto ljudi koji žive sjevernije od 40 stupnjeva geografske širine.
Kako sunčeva svjetlost utječe na raspoloženje?
Odsustvo prirodnog svjetla najbitniji je od uzroka depresije, jer je sunčevo svjetlo važan aktivator lučenja serotonina, jedne od nekoliko tvari koje stvaraju dobro raspoloženje i osjećaj spokoja.
Svjetlosni signal prodire kroz očni živac do mozga i potiče biokemijske procese koji reguliraju mnoge funkcije, od raspoloženja i motivacije do libida i ritma budnosti i pospanosti.
Na zimski solsticij sunce će zaći već osam sati i deset minuta nakon izlaska. Ako te može utješiti, u isto vrijeme će stanovnike Osla, Stockholma, Helsinkija i Sankt Peterburga zubato sunce obasjati samo pet sati, dok će neznatno bolje proći Glasgow, Hamburg, Kopenhagen i druge sjeverne metropole. Što sjevernije idemo, to su dani u ovo doba kraći, pa je i žrtava zimske depresije više.
Znanstveni pogled
Prema jednom izdanju medicinskog časopisa American Family Pshysician, postoji više razloga zimskoj depresiji, uključujući i promjenu u cirkadijskom ritmu (jednodnevnom biološkom ritmu), spomenutom nedostatku svjetlosti i niskim razinama serotonina.
Jarka svjetlost stimulira stanice u očnoj mrežnici povezanoj s hipotalamusom, dijelom mozga koji je odgovoran za cirkadijski ritam, u ovom slučaju poremećen od nedostatka dnevnog svjetla.
Aktivacijom hipotalamusa u određeno vrijeme svaki dan možeš povratiti cirkadijski ritam, prirodno se vratiti u 'normalno stanje' i odbaciti simptome zimske depresije: manjak energije, probleme s koncentracijom, povećan apetit, povećanu želju za samoćom, veću potrebu za snom, debljanje i slično.
Kako do dnevne svjetlosti usred zimskih dana?
Kako bi izbjegla lijekove postoji terapija sa svjetlosti. Posebno dizajnirane lampe, poznatije kao SAD lampe (Seasonal Affective Disorder, eng. "sad" = "tužan"), 'light box' ili 'svjetlosne kutije' znanstveno su priznate kao efektivna pomoć kod zimske depresije.
Prekidač za sreću
Umjetnom, jakom svjetlošću od 10 000 luxa (mjerna jedinica za intenzitet svjetla), koja je oko 100 puta jača od unutarnje svjetlosti (s tim da je dnevno svjetlo na jarkom suncu oko 50 000 luxa) i redovitom uporabom možeš si 'naštimavati' bioritam natrag prema normali pomoću light box-a.
Preporučuje se oko 30 minuta dnevno terapije, i to čim se probudiš jer je naš organizam navikao na jako dnevno svjetlo kada otvori oči.
Također, treba ju koristiti na distanci od 41 do 60 centimetara od lica, otvorenih očiju, no ne gledati direktno u svijetlo.
Filtriraju UV zračenje pa neće biti opasnost za tvoju kožu poput onih lampi za liječenje kožnih poremećaja, koje ga emitiraju u većim količinama. Neće imati ni efekta na tvoj vid, no sve ovo bi trebala provjeriti na proizvodu prije nego ga kupiš, jer se svaki proizvođač razlikuje po kvaliteti.
"Tužne lampe" mogu se nabaviti i bez liječničkog recepta, no morat ćeš malo dublje zagrabiti u džep ako si ju želiš priuštiti.
Prije nego ju nabaviš moraš 'izvagati' svoje opcije, stanja i potrebe. SAD lampa ti može pomoći ako ti se depresija javlja uvijek s promjenom vremena no ako imaš teži oblik iste, uz nju trebat će ti i stručna pomoć.
