Današnje radno okruženje naziva se "suvremena opasnost" jer se od nas očekuje da radimo kao roboti i strojevi kako bi bili u skladu sa zahtjevima, zadržali posao i bili "uspješni".
Cijeli svijet plaća cijenu za to, a Svjetska zdravstvena organizacija nazvala je depresiju "globalnom krizom", a 'izgaranje na poslu' koje donosi brojne zdravstvene i profesionalne posljedice je standard. Zaposlenost se smatra znakom časti. Od nas se traži da razmišljamo poput strojeva, obveze rješavamo punom brzinom i odgovaramo na mailove u roku od 0.006 sekundi da nas ne bi vidjeli kao nedjelotvorne.
I pitamo se zašto se moderno doba naziva "doba tjeskobe".
Ono što je zeznuto u ovakvoj situaciji jest da želimo raditi naporno. Postoji opipljiva neurokemijska navala koja dolazi s dobro odrađenim poslom. Dobro obavljen posao je nešto na što se ponosimo, a radna etika je plemenita. Nastojanje da budemo izvrsni nije nužno nezdravo. Rad nam daje osjećaj identiteta i postignuća.
No, kako Jeffrey Pfeffer, autor knjige "Dying for a Paycheck" naglašava postoje opasnosti unutar toksičnih radnih okruženja u kojima jedan zaposlenik dobiva količinu posla kojim bi trebalo rukovoditi nekoliko zaposlenika, što naravno utječe na loše mentalno i fizičko zdravlje.
Američko psihološko društvo upozorava da većina nas ne prepoznaje količinu stresa dok ne počnemo pokazivati fizičke znakove. Kako bi se zaštitila od stresa, bolesti i izgaranja na poslu, Psychology Today daje ove tri smjernice:
Nema uspjeha bez mentalnog zdravlja
Plaća, priznanja, bonusi, status i novac ne mogu ti vratiti zdravlje. Ako se nalaziš u firmi koja ti donosi ručak kako bi ostala za svojim stolom i koja očekuje da ćeš odgovoriti na e-mailove tijekom noći, možda bi trebala nešto reći ili napustiti takav posao. Ako ti stres i previše posla u jednom trenutku poremete tvoje mentalno zdravlje, tvoj dugoročni kapacitet i sposobnosti će se ozbiljno i dugotrajno poremetiti. Ništa nije vrijedno tvoga zdravlja.
Bolje ćeš se osjećati i raditi ako postaviš granice
Nauči razliku između brige i previše brige. Postoji samo nekoliko stupnjeva razlike između dobro obavljenog i posla koji te slomi. Nemoj postati rob današnjeg razmišljanja u kojem se zaposlenike smatra kvalitetnom robom, a ne bićima. Prepoznaj granice i poštuj ih. Postavi razumni ritam i pobrini se da posvetiš dovoljno vremena za uključivanje u aktivnosti od kojih se osjećaš bolje i koji su ti nužni za funkcioniranje. To uključuje kvalitetno spavanje, druženje, vježbanje i slobodno vrijeme. Prevencija je jeftinija od popravaka. Istraživanja pokazuju da postavljanje granica kako bi imali vremena za pauzu zapravo pojačava učinkovitost i produktivnost. Unatoč pretpostavkama mnogi radni prostori djeluju pod time što prostor za dobrobit zaposlenika košta manje od bolovanja, izgaranja i psihičkih bolesti.
Osmisli svoje naslijeđe
Nitko neće stajati na tvome pogrebu i govoriti o tome kako si brzo odgovarala na e-mailove ili koliko si poslovnog iskustva imala. Pazi da se tvoj identitet ne temelji samo na onome što postižeš na poslu. Ponovno zamisli uspjeh kako bi osigurala ekspanzivno naslijeđe koje održava tvoju pravu svrhu, a ne onaj koji te potiče da definiraš svoju vrijednost isključivo poslom kojim se baviš.
