Aplikacije poput Instagrama i TikToka, koje potiču beskonačno skrolanje vođeno algoritmima, lošije utječu na mentalno zdravlje nego platforme poput Facebooka i WhatsAppa, koje naglasak stavljaju na društvenu povezanost, pokazuje godišnje globalno izvješće o sreći.
World Happiness Report (Svjetsko izvješće o sreći) otkriva da pretjerano korištenje društvenih mreža uzrokuje pad zadovoljstva među mladima diljem svijeta, pri čemu je utjecaj najizraženiji u zemljama engleskog govornog područja i zapadnoj Europi.
Razina općeg zadovoljstva u Ujedinjenom Kraljevstvu pala je na najnižu točku otkad se izvješće objavljuje, od 2012. godine.
Istraživanje, koje vodi Centar za istraživanje dobrobiti Sveučilišta u Oxfordu, pokazalo je i da vrsta društvene mreže te vrijeme provedeno na njoj imaju značajan utjecaj na dobrobit korisnika.
Platforme usmjerene na povezivanje povećavaju zadovoljstvo, a algoritamske aplikacije ga smanjuju
Studija provedena u 17 zemalja Latinske Amerike pokazala je da je često korištenje WhatsAppa i Facebooka povezano s višom razinom životnog zadovoljstva. Suprotno tome, korištenje X-a, Instagrama i TikToka – platformi snažno vođenih algoritmima i sadržajem influencera – povezano je s nižom razinom sreće i većim mentalnim poteškoćama, piše The Guardian.
Slično je pokazalo i istraživanje na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi: aplikacije koje potiču pasivno konzumiranje vizualnog sadržaja, često ispunjene influencerima, pokazale su se najproblematičnijima.
“Ovo sugerira da se društvenim mrežama mora vratiti društvena komponenta – i da treba potaknuti i platforme i korisnike da ih koriste za stvarno povezivanje s ljudima”, poručuje prof. Jan-Emmanuel De Neve, direktor Centar za istraživanje dobrobiti Sveučilišta u Oxfordu i urednik izvješća.
Umjereno korištenje društvenih mreža bolje je od potpunog izbjegavanja
Istraživanje je pokazalo da ograničeno korištenje društvenih mreža – sat vremena dnevno ili manje – dovodi do veće životne satisfakcije nego potpuno nekorištenje (ne računajući osobe bez pristupa internetu).
“Ne premalo, ne previše. Umjerena, pozitivna upotreba čini se najboljom za mentalno zdravlje”, kaže De Neve. “No prosječno vrijeme korištenja društvenih mreža nije sat ili manje, nego oko dva i pol sata.”
Australija uvela potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina
De Neve ističe da su ovi nalazi posebno važni u kontekstu nedavne australske odluke o potpunoj zabrani društvenih mreža za djecu mlađu od 16 godina. Zabrana uključuje Facebook, Instagram, TikTok i X, ali ne i aplikacije za razmjenu poruka poput WhatsAppa.
“Ovo je iznimno važno, to je najveći test potpune zabrane društvenih mreža za mlađe od 16 godina. Ostale zemlje trebale bi pažljivo pratiti rezultate i ne donositi ishitrene odluke”, upozorava.
Poredak na ljestvici najsretnijih zemalja
Izvješće donosi i rangiranje zemalja prema razini sreće. Godina 2026. druga je zaredom u kojoj se nijedna zemlja engleskog govornog područja nije našla u top 10.
Finska je devetu godinu zaredom na vrhu ljestvice.
Ujedinjeno Kraljevstvo palo je na 29. mjesto (s prošlogodišnjeg 23.).
SAD su na 23. mjestu.
Australija je 15., a Irska 13.
Veliki skok napravila je Kostarika, koja je s 23. mjesta u 2023. godini skočila na četvrto. Također, Kosovo (16.), Slovenija (18.) i Češka (20.) značajno su napredovali.
Hrvatska je ove godine zauzela 70. mjesto, što sugerira da se građani još uvijek bore s izazovima koji utječu na svakodnevnu dobrobit. Od zemalja u regiji jugoistočne Europe, Srbija je na 30., Bosna i Hercegovina na 47., a Sjeverna Makedonija na 87. mjestu ljestvice sreće.
Mladi u nekim zemljama puno sretniji nego u drugim, unatoč istoj dostupnosti društvenih mreža
Izvješće, nastalo u suradnji s analitičkom kompanijom Gallup i UN-ovom mrežom za održiva rješenja, pokazuje da se razina sreće mladih dramatično razlikuje među zemljama – čak i ondje gdje su društvene mreže jednako dostupne.
“Primjerice, u Litvi je dobrobit mladih znatno viša nego u SAD-u ili Ujedinjenom Kraljevstvu, iako imaju pristup istim platformama”, kaže De Neve. “Dakle, ne možemo sve svesti samo na društvene mreže – postoji mnogo drugih čimbenika.”
Mladi u SAD-u i Velikoj Britaniji sve češće govore da ih brinu visoki troškovi života, nesigurnost oko budućnosti posla i osjećaj da se tržište rada brzo mijenja, što dodatno pojačava njihovu anksioznost.
