Percepcija izloženosti dezinformacijama i lažnim vijestima u Europskoj uniji porasla je za osam postotnih bodova u odnosu na 2022. godinu. Stručnjaci upozoravaju da su medijska pismenost i provjera činjenica ključni alati u suzbijanju tog rastućeg trenda.
Dezinformacije i lažne vijesti postale su jedno od prepoznatljivih obilježja suvremenog informativnog okruženja. Razvoj i popularnost društvenih mreža dodatno su ubrzali njihovo širenje i povećali njihovu vidljivost u svakodnevnom informiranju građana.
Prema istraživanju Eurobarometra, koje prenosi Euronews, percepcija izloženosti dezinformacijama i lažnim vijestima raste diljem Europe.
U 2025. godini više od trećine ispitanika u Europskoj uniji (36 %) izjavilo je da su u posljednjih sedam dana bili "često" ili "vrlo često" izloženi dezinformacijama i lažnim vijestima. Usporedbe radi, 2022. godine taj je udio iznosio 28 %. Istodobno, samo 12 % ispitanika navelo je da su potpuno sigurni u svoju sposobnost prepoznavanja dezinformacija.
Važno je naglasiti da istraživanje mjeri percipiranu izloženost dezinformacijama, a ne stvarne, provjerene slučajeve. Ispitanici su prijavljivali sadržaje koje su smatrali lažnim vijestima, no istraživanje nije uključivalo provjeru činjenica niti potvrdu je li taj sadržaj doista bio netočan.
Kada se objedine odgovori "vrlo često" i "često", percipirana izloženost dezinformacijama i lažnim vijestima kreće se od 26 % u Finskoj i Njemačkoj do 57 % u Mađarskoj. U Hrvatskoj taj udio iznosi 38 %. Više od polovice ispitanika sličnu percepciju ima i u Rumunjskoj (55 %) te Španjolskoj (52 %). Udio viši od 40 % zabilježen je i u Bugarskoj (48 %), Luksemburgu (45 %), Malti (45 %), Grčkoj (43 %), Cipru (42 %) i Irskoj (42 %). Na donjem dijelu ljestvice, uz Finsku i Njemačku (obje 26 %), zemlje s udjelom od 30 % ili manje su Češka (29 %), Švedska (30 %), Litva (30 %) i Francuska (30 %). Nizozemska, Latvija i Belgija također su blizu toj razini, s nešto manje od trećine ispitanika.
Općenito gledano, stanovnici istočne i južne Europe skloniji su prijavljivanju veće izloženosti dezinformacijama, dok građani sjeverne i zapadne Europe češće navode nižu razinu izloženosti. Ipak, taj obrazac nije ujednačen u svim državama. Primjerice, Luksemburg i Irska bilježe relativno visoku percipiranu izloženost, dok Češka, Italija i Portugal prijavljuju niže razine nego što bi se moglo očekivati s obzirom na njihovu geografsku pripadnost.
Na razini EU-a, tri od deset ispitanika (31 %) izjavila su da su "ponekad" bili izloženi dezinformacijama i lažnim vijestima u posljednjih sedam dana. Taj se udio kreće od 24 % u Mađarskoj do 40 % u Švedskoj. Kada se u obzir uključe i odgovori "ponekad", ukupna percipirana izloženost raste na približno dvije trećine ispitanika u Europskoj uniji (66 %), što upućuje na izrazito visoku ukupnu razinu percipirane izloženosti. Svega 7 % ispitanika navodi da se "nikada" nisu susreli s dezinformacijama i lažnim vijestima, dok je 16 % odgovorilo da su im bili izloženi "rijetko". Zajedno to čini manje od četvrtine ispitanika (23 %). Primjetno je i da je udio ispitanika koji su odgovorili s "ne znam" relativno visok te iznosi 10 %.
U Hrvatskoj su detaljniji rezultati sljedeći: 13 % ispitanika smatra da su "vrlo često" izloženi dezinformacijama, 25 % navodi da su im izloženi "često", dok 39 % smatra da se s njima susreće "ponekad". Nadalje, 12 % ispitanika navodi da su dezinformacijama izloženi "rijetko", 3 % tvrdi da se s njima "nikada" ne susreće, dok 8 % ispitanika ne zna procijeniti svoju izloženost.
U usporedbi s istraživanjem iz 2022. godine, udio ispitanika u Europskoj uniji koji su izjavili da su "vrlo često" ili "često" izloženi dezinformacijama i lažnim vijestima porastao je za osam postotnih bodova. Taj je udio porastao u 22 države članice, dok je pad zabilježen u četiri zemlje.
Najveći porast percipirane izloženosti zabilježen je u Danskoj i Nizozemskoj, gdje iznosi 19 postotnih bodova u obje zemlje. Slijede Luksemburg s porastom od 18 postotnih bodova, Malta s 17, Švedska s 14 te Španjolska s 13 postotnih bodova.
Nešto više od šest od deset ispitanika (62 %) izjavilo je da se osjeća sigurno u svojoj sposobnosti prepoznavanja dezinformacija kada se s njima susretne. U taj udio ulazi 12 % onih koji se osjećaju "vrlo sigurnima" te 49 % koji su "donekle sigurni". S druge strane, oko trećine ispitanika (32 %) navodi da se ne osjeća sigurno u prepoznavanju dezinformacija.
U Hrvatskoj, 10 % ispitanika smatra da su "vrlo sigurni" u prepoznavanju dezinformacija, 58 % navodi da su "donekle sigurni", dok je 24 % nesigurno. Dodatnih 5 % ispitanika navodi da se uopće ne osjeća sigurno u prepoznavanju dezinformacija.
U odnosu na 2022. godinu, razina samopouzdanja u prepoznavanju dezinformacija smanjila se za dva postotna boda na razini Europske unije, kao i u velikom broju pojedinačnih država članica. Razina samopouzdanja među državama značajno varira te se kreće od 49 % u Poljskoj do 84 % na Malti.
Istraživanje ne pokazuje snažnu povezanost između percipirane izloženosti dezinformacijama i sigurnosti ispitanika u vlastitu sposobnost njihova prepoznavanja.
Objašnjavanje ovih percepcija predstavlja izazov jer one ne moraju nužno odražavati stvarne sposobnosti ispitanika niti stvarni opseg problema, istaknuo je Konrad Bleyer-Simon, istraživački suradnik u Centru za pluralizam i slobodu medija.
"Kvaliteta i opseg medijske pismenosti i aktivnosti provjere činjenica u pojedinoj zemlji mogu igrati ulogu, ali i određeni psihološki čimbenici (razlozi zbog kojih ljudi podcjenjuju ili precjenjuju vlastite sposobnosti i razinu izloženosti)", rekao je Next za Euronews.
Bleyer-Simon dodatno naglašava da je utjecaj dezinformacija izraženiji u društvima s visokom razinom polarizacije, većim ekonomskim nejednakostima, slabijim obrazovnim ishodima (vidljivima kroz PISA rezultate), niskim povjerenjem u institucije te u zemljama u kojima političari koriste konfrontacijsku i populističku retoriku.
"Društva su otpornija na dezinformacije ako imaju snažne i neovisne javne medijske servise, učinkovitu samoregulaciju privatnih medija, visoko povjerenje u vijesti te stanovništvo koje je sklonije informirati se putem medija nego putem društvenih mreža", rekao je.
