Svatko si ponekad može lagati, a to se pogotovo događa kada postoji velika razlika između onoga što osoba jest i onoga što želi biti. Laganje samom sebi postaje problem kada osoba tako pokušava ostvariti ciljeve. Ipak, ovaj problem može se riješiti, ako je osoba spreman krenuti ispočetka te ako sebi dugoročno želi dobro.
Ne mora se raditi o velikim lažima, ali ljudi često sami sebe zavaraju. Primjerice često si kažu da će pročitati određenu knjigu, ali se to nikada ne dogodi. No, mnogi si lažu da mogu postići i neke veće ciljeve poput završetka doktorskog studija. Naravno, nisu zato manje vrijedi ako ga ne završe, a dosta ih ima motivacije na početku i namjeru završiti studij, ali njihovi postupci na kraju budu sasvim drugačiji od njihovih navedenih ciljeva.
Samozavaravanje postaje mnogo ozbiljniji problem kada je u pitanju zdravlje. Često možeš čuti u svojoj okolini kako netko govori da će prestati pušiti, da će krenuti na dijetu ili da će početi hodati svaki dan barem 15 minuta. Ponekad te riječi i ti sebi govoriš, ali znaš da zapravo lažeš sebi.
Zašto ljudi lažu sami sebe?
Jedno od temeljnih načela terapije prihvaćanja i predanosti je uloga koju osobne vrijednosti igraju u motivaciji. Kada osoba može reći "To je ono za što se zalažem" sa snagom i uvjerenjem, ima moć nastaviti ići naprijed kroz izazove i poteškoće. Kada nema jasno definirane vrijednosti ili ih se ne drži čvrsto, posustajat će u svojim obvezama i teško će naći motivaciju piše Psychology Today.
Ponekad osobni razvoj nije jedina motivacija, a osobe često imaju jaku želju za udobnošću. Točnije, žele se osjećati dobro i izgledati dobro, što je često puno važnije nego činiti ono što je dobro i u skladu s vrijednostima. Kada osoba sebi postavlja nerealna očekivanja, to je dijelom vođeno njezinom željom da izgleda dobro. Psiholog Evan Parks za Psychology Today objašnjava da je ljudski voljeti ideju samousavršavanja, uspjeha i postignuća. Većina također voli kada ih drugi bodre i ponose se njihovim postignućima. Odobravanje drugih hrani njihov ego i pomaže im da nastave s pretvaranjem da će pokrenuti vlastiti biznis, napisati knjigu ili istrčati polumaraton.
Kako prepoznati samozavaravanje?
- Odgađaš planove zbog vremena. Kad se zauzmeš za nešto uistinu važno, malo kiše te neće spriječiti. Neće ni vrućina, hladnoća, snijeg, vjetar ili vlaga. Lažeš sebi ako svoje ako svoje planove moraš odgoditi zbog nečega što je blago nezgodno, poput vremena.
- Nemaš plan. Ovo bi trebalo biti očito, ali često nije. Smršaviti, doći u formu, napisati knjigu ili pokrenuti vlastiti biznis ne dolazi samo od sebe. Niti obrazovanje ili ponovna izgradnja razorenog braka. Moraš imati plan. Još bolje od plana je imati trenera koji ti može pomoći pri stvaranju uspješnog plana.
- Ne poznaješ sebe. Tvoj um stvara zbirku priča koje ti govore o tome kakva si osoba bila, kakva trenutno jesi ili kakva ćeš biti. No, moraš znati da nijedna od ovih priča koje tvoj mozak stvara nije korisna. Uglavnom tim narativima opravdaš svoje probleme i štitiš svoj ego. Moraš spriječiti te automatske misli i usmjeriti pažnju na osobu kakva trebaš postati i smjer u kojem želiš ići piše Psychology Today.
- Ne znaš izabrati. Da imaš izbor između jedne krafne sada ili dvije krafne mnogo kasnije, svaki put bi izbor bio krafna ispred tebe. Ova mudrost iz istraživanja Sveučilišta Stanford iz 1970-ih vrijedi i danas. Ljudi koji svjesno odluče odgoditi zadovoljstvo uspješniji su u skoro svemu što rade u životu. Odgađanje zadovoljstva, kao i sve drugo u životu, vještina je koju možeš naučiti.
- Ne vidiš svoje mogućnosti. Jedna od borbi s izborima je to što ih ne vidiš. Automatski se udaljavaš od nelagode, obično na načine koji nisu dugoročno korisni ili zdravi. Kako bi se nevolja umanjila, odvlačiš pozornost, odustaješ od obavljanja stvari, boriš se sa svojim negativnim mislima, pokušavaš kontrolirati svoje osjećaje i koristiš stvari poput hrane, alkohola, droge i lijekova kako bi se osjećala bolje ili barem manje loše. Često ne shvaćaš da imaš još jedan mogući izbor, jedan koji ne uključuje bježanje od nevolje. Možeš prihvatiti svoje misli i osjećaje tako da napraviš mjesta za njih u svom životu. Za to moraš prihvatiti da će ti ponekad biti neugodno. Što je najgore što će se dogoditi ako osjećaš glad nekoliko sati, umor dok vježbaš ili demotiviranost dok radiš? Moraš shvatiti da vrijediš više od svojih trenutnih situacija.
- Nedostaje ti odgovornosti. Ljudi koji ispunjavaju svoje obveze javno objavljuju svoje obveze i planove. Oni također pozivaju ljude u svoje živote da im pomognu u procesu promjene. Žive autentično u zajednici ljudi koji ih podržavaju i koji znaju kada se bore i trebaju pomoć. Jedna od najboljih stvari koje možeš učiniti za postizanje ciljeva jest pridružiti se drugima koji su na istom putu.
Kako se riješiti samozavaravanja?
Psiholog Evan Parks savjetuje da si za početak prestaneš davati obećanja koja ne možeš ispuniti. Ponekad ćeš se naći u situaciji kada ćeš morati preuzeti neku obavezu koju možda nećeš ispuniti, ali uvijek možeš krenuti ispočetka. Ne postoji pravilo kojeg se moraš pridržavati te se ne moraš osjećati kao "izgubljeni slučaj" ako nekoliko puta zaredom ne ispuniš obavezu. Priča da si "izgubljeni slučaj" samo je jedna od mnogih priča koje tvoj um voli koristiti kada se mučiš. Ne definira te tvoja prošlost, već smjer u kojem ideš.
Borba za rast zahtijeva veliku dozu suosjećanja prema sebi. Kada pokušavaš napraviti nešto novo, možda ćeš osjećati da si stroga prema sebi i krivit će se za nedostatak motivacije, ali to je samo beskorisna priča koju tvoj um izmišlja. Duboko udahni te ljubazno i sa suosjećanjem gledaj na svoju borbu i počni ispočetka.
