Powered by:
Celijakija je poremećaj koji često prolazi nedijagnosticiran, a o tome kako prepoznati simptome, kada potražiti liječničku pomoć i kako živjeti s dijagnozom celijakije razgovarali smo s dr. sc. Darkom Horvatom, dr. med., spec. interne medicine, subspec. gastroenterologije i hepatologije iz Poliklinike Aviva
Nevidljivi invaliditet - tako možemo objediniti sve poremećaje koji izazivaju pojedincima poteškoće u svakodnevnom životu, bez da su drugi toga svjesni. Pod ovaj široki pojam možemo smjestiti razne bolesti od poremećaja mentalnog zdravlja do genetskih i autoimunih bolesti. Jedna od njih je i celijakija, stanje koje često prolazi nedijagnosticirano budući da je popis simptoma vrlo širok i može dovesti do lažne dijagnoze. Ipak, pravilna dijagnoza kod celijakije je ključna budući da se neliječena može razviti u težak zdravstveni problem. Kako se ne biste našli među onih 80 do 90 % ljudi koji ne mogu konzumirati gluten, a toga nisu niti svjesni, dr. sc. Darko Horvat, dr. med., spec. interne medicine, subspec. gastroenterologije i hepatologije, stručnjak iz Poliklinike Aviva, pojašnjava što je ključno znati o celijakiji.
dr. sc. Darko Horvat
mZ: Koji su najčešći simptomi celijakije?
Celijakija je kronični autoimuni, malapsorpcijski poremećaj u gastrointestinalnom traktu kod genetski predisponiranih osoba. Obično simptome celijakije dijelimo na crijevne i izvancrijevne. Crijevni simptomi u djece se javljaju u obliku pojave usporenog rasta i razvoja kroničnih proljeva i konstipacije. Učestala je bol stomaka i napuhavanje, odbijanje hrane, slabost i jedan vid psihičke iritabilnosti. U odraslih se najučestalije javlja bol stomaka, napuhanost, povećanje opsega stomaka, slaba probava, proljev, konstipacija i smanjeni apetit.
Također treba navesti i ekstraintestinalne simptome celijakije koji su na neki način i povezani s malapsorpcijom određenih mikronutrijenata, proteina, masti i kalorija općenito pa se može pojaviti gubitak kose, gubitak željeza – anemija, bolovi u kostima zbog osteoporoze i prijelomi kostiju, bolovi stopala zbog gubitka masnih jastučića, gubitak zubne cakline, infertilitet, gubitak menstruacije, rana pauza, bubrežni kamenci, hipoglikemija, promjene ponašanja (anksioznost, depresija), masna jetra, PSC, mišićni grčevi, čirevi sluznice usta i krvarenje iz nosa.
mZ: Kako se dijagnosticira?
Dijagnostika celijakije je otežana jer se procjenjuje da je 80 do 90% oboljelih poddijagnosticirano, a 25% bolesnika su dijagnosticirani poslije 65 godine starosti i pogotovo ako se zna da se 62% bolesnika prezentira s izvancrijevnim simptomima, znači oboljeli imaju samo pozitivan serološki krvni test s gotovo nikakvim simptomima deficijencije zbog malapsorpcije ili ostalim posljedičnim simptomima. Testiranjem uzoraka krvi studija CLUE1 i CLUE2 Washington County Maryland 1974. i 1989. je pokazala da se celijakija može razviti u bilo kojoj dobi, a zadnje tri dekade se prevalenca povećala 5 puta. Globalna prevalenca celijakije je 1%.
Dijagnostika je također otežana zato što veći dio populacije samostalno odlazi na bezglutensku dijetu, a službeno još nemaju dijagnozu pa se kod takvih ljudi učini test na histokompatibilni kompleks (HLA DEQ2/DEQ8) i ukoliko je pozitivan u osoba se uvodi glutenska dijeta, 3 g dnevno kroz 2 tjedna. Ako osoba dobro tolerira 3 g dnevno još 6 tjedana. Nakon toga se ponavlja serološka pretraga na tkivnu transglutaminazu anti TTG IgA uz anti EMA IgA ili IgG koji imaju visoku specifičnost i senzitivnost, a kasnije duodenalna biopsija i ako je Marsh 1 do 3 radi se o celijakiji. Kada postoji klinička sumnja u osoba na normalnoj dijeti učini se serološki test antiTTG IgA i ako je pozitivan osoba se upućuje na dudenalnu biopsiju te ukoliko je Marsh 1 do 3 radi se o celijakiji. Međutim, ako je biopsija uredna radi se o potencijalnoj celijakiji koja zahtjeva daljnje praćenje. Kod osoba na normalnoj dijeti, ako je antTTG IgA negativan, a klinički simptomi su suspektni i biopsija govori za atrofiju sluznice, u obzir dolaze ostale enteropatije ili seronegativna celijakija.
Dijagnostiku također ometaju i neki lijekovi koji mogu imitirati celijakiju, kao što su: NSAR, Ipilimumab, Colhicine, Metotreksat i Azathioprin.
mZ: Koji su potencijalni dugoročni zdravstveni problemi povezani s neliječenom celijakijom?
Potencijalni dugoročni zdravstveni problemi povezani s neliječenom celijakijom polaze od vitaminsko mineralne deficijencije (Fe, Folati, K vitamin, Riboflavin, Nijacin, Kalcij, B12, magnezij, cink, D vitamin, bakar i B6 rjeđe). Također imamo neobjašnjive gubitke na tjelesnoj težini u odraslih osoba koji idu sve do kaheksije. Posljedično se kod oboljelih uz dva puta veći rizik razvijaju T i B Nonhodgkin limfomi koji mogu imati crijevnu lokalizaciju, ali se mogu pojaviti u ustima, jednjaku, tankom i debelom crijevu, jetri i gušterači. Velika je učestalost adenokarcinoma tankog crijeva u jejunumu.
mZ: Kako se tretira celijakija i kakve promjene u načinu života pacijent može očekivati nakon dijagnoze?
Osnovna terapija glutenske enteroterapije je striktna eliminacija proizvoda koji sadrže glijadin – gluten (pšenica, raž, ječam, njihovi proizvodi, pšenične klice, mekinje, sladno pivo, bijela kava, viski, kupovni kruh od kukuruznog brašna, gotove juhe, gotova hrana, umaci, instant krumpir, suhe smokve – bijeli prah na njima je često brašno, suhomesnati proizvodi poput salama, kobasica, hrenovki, pašteta). U prehranu treba uvesti namirnice koje ne sadrže gluten (kukuruz, proso, riža, heljda, soja, quinoa, sezam, voće – svježe i suho, sve vrste povrća, krumpir, leća, salate, grahorice, sve vrste mesa, jaja, ribe, mlijeko i mliječni proizvodi, gljive, čaj, crna kava, papar, sol ocat, ulje).
mZ: Kako celijakija može utjecati na različite aspekte zdravlja, uključujući nutritivnu apsorpciju, imunološki sistem i gastrointestinalno zdravlje?
Celijakija nije fatalno stanje organizma koje će odmah uzrokovati smrtne posljedice, ali ako se ne liječi može dovesti do bolesnog stanja koja oboljele osobe može staviti u rizik od ranije smrti. Mnoge su komplikacije neliječene celijačne bolesti koje mogu pridonijeti ranijoj smrti. Ranije spomenuta nutricijska deficijencija i limfom su neke od mogućih komplikacija. Velika Švedska studija koja je publicirana 2020.g. na 49,829 ispitanika oboljelih od celijakije bilježi povećanu smrtnost u svim dobnim grupama, a obzirom na uzrok smrti oboljeli od celijakije su imali lagano povećani rizik umiranja od kardiovaskularnih bolesti, kancera te respiratornih bolesti kao što su gripa i pneumonija. Kompletan rizik umiranja od bilo kojeg uzroka samo je nešto malo veći nego u normalne populacije bez bolesti. Švedska studija iz 2003. provedena na 10,032 hospitaliziranih kaže kako su ispitanici zbog celijakije imali su 2x povećan rizik od ranije smrti nego normalna populacija, odnosno 1,4x koji su hospitalizirani zbog dodatnih bolesti non Hodgkin limfoma, adenokarcinom tankog crijeva, alergijski poremećaji kao astma, IBD upalne bolesti crijeva, dijabetesa, TBC, upale pluća, nefritisa (tipa upalne bolesti bubrega). U toj studiji znanstvenici su došli do zaključka da su te bolesti rezultat smanjene apsorpcije nutrijenata vit A i vit E.
Studija Mayo Clinic College u istraživanju 381 odrasle oboljele osobe od celijakije podijeljene u 2 grupe pokazuje da oni koji su se ekstremno pridržavali bezglutenske dijete imaju kompletni oporavak sluznice tankog crijeva i vrlo nisku smrtnost dok oni koji su varali na dijeti i imali jako crijevno oštećenje imali su veću stopu smrtnost.
mZ: Postoje li istraživanja ili nove terapije u razvoju za celijakiju i kako bi to moglo utjecati na buduće upravljanje ovim stanjem?
Za sada jedino dostupno liječenje za oboljele od CD je bezglutenska dijeta. Doživotna dijeta bez glutena može biti vrlo skupa i veliki izazov. Mnogim bolesnicima crijeva ne zacjeljuju kompletno i oni nastavljaju patiti zbog simptoma. Mnogi pate i zbog nepridržavanja dijete, a neki usprkos velikom naporu i trudu nehotice konzumiraju proizvode kontaminirane glutenom (skriveni gluten) jer i kod bezglutenskih proizvoda se može naći glutena tako da su potrošači odnosno oboljeli sve zbunjeniji i mogu dovesti do nerazumijevanja i nepovjerenja. Trenutnom uredbom regulirane su količine glutena ovisno o porijeklu i vrsti pojedinih bezglutenskih namirnica tako da u gluten free namirnicama (bez glutena) količina glutena ne smije biti veća od 20mg/kg i namirnice s very low gluten (s niskom količinom glutena) količina ne smije biti veća od 100 mg/kg.
Trenutno su prema Fondaciji za CD u izradi 24 studije potencijalnih terapija koje se testiraju i dizajniraju na pojedine stupnjeve imunološke reakcije koja se događa kada bolesnik unese gluten u organizam. 5. svibnja 2023.g. na DDW su prezentirana tri lijeka koja obećavaju DONQ 52 antitijela koja blokiraju imuno kompleks kod osobe nakon unošenja glutena, a time i imuno odgovor domaćina, KAN 101-Anokion koji obnavlja imunu tolerancu na gluten djelovanjem preko IL-2 i CALY-002 antitijelo koje prekida razvoj imune reakcije djelovanjem na IL-15. Mnoge buduće terapije lijekovima daju nadu umanjenja tereta ove teške doživotne bolesti i olakšavanju oboljelima svakodnevnih životnih problema uz timski pristup liječnika raznih specijalnosti, nutricioniste, zajednice u kojoj osoba živi pa i vrlo bitnog čimbenika prehrambene industrije i državne regulative.
SPAR-ova linija SPAR free from sadrži bogat izbor proizvoda bez glutena i laktoze namijenjenih osobama oboljelima od celijakije ili osobama intolerantnima na mliječne bjelančevine odnosno mliječni šećer. SPAR free from proizvodi razvijeni su uz podršku vodećih liječnika i prehrambenih stručnjaka iz Austrije te savjetnika tamošnjeg društva za celijakiju. U liniji je više od 60 proizvoda bez laktoze i/ili glutena. Među njima su kruh, müsli, keksi bez glutena, kao i mlijeko, vrhnje te maslac bez laktoze. Osim osnovnih prehrambenih namirnica, u liniji su i razne delicije - pudinzi, namazi, čokolade, voćni jogurti - kako se ničega ne biste morali odreći.
