Povodom rebrendiranja Zdrave Krave u missZDRAVU donosimo ti odgovore naših novih i starih kolumnista zašto nije dobro biti u rutini.
Dr. med Tanja Pekez Pavliško, liječnica obiteljske medicine i naša nova kolumnistica odgovara treba li zdravstveno stanje bilo ono dobro ili loše uzimati zdravo za gotovo, koje preglede je najvažnije redovito obavljati i je li neminovno da sa starenjem dolaze i bolesti.
O zdravlju se moramo brinuti, ali ne treba živjeti pod staklenim zvonom i pokušavati sve kontrolirati
Kada govorimo o zdravstvenom stanju onda možemo govoriti o zdravstvenom stanju pojedinca, pojedinih skupina i naroda. Hrvatska je nažalost još uvijek u donjem dijelu tablice u Europi. Tijekom svog života obolijevamo od bezazlenih do vrlo teških pa i smrtonosnih bolesti. Zdravstveno stanje je ponekad i vrlo subjektivan pojam. Sigurno se svatko od nas susreo s osobom koja "umire" zbog viroze bez povišene temperature, i s onima koji pate od teških bolesti i "žive" s njima kao nečim "normalnim" (iako nitko od nas ne zna koliko je snage potrebno za takvo što).
Zdravstveno stanje ovisi o našim genima, državi u kojoj živimo, edukaciji, i na kraju o načinu života. Stoga su prevencija i zdrave navike najvažnije da bi naše zdravstveno stanje bilo što bolje. Niti dobro niti loše zdravstveno stanje ne smijemo uzimati "zdravo za gotovo". Ako nam je zdravstveno stanje dobro (ili mislimo da je dobro) svejedno moramo nastaviti s dobrim navikama, a s godinama i s pregledima. Ako, nažalost, obolimo od neke kronične ili teško izlječive ili neizlječive bolesti nije kraj svijeta.
S kroničnim bolestima je teško, osobito kod dijabetesa, hipertenzije i kronične opstruktivne bolesti pluća jer su te bolesti posljedica loših životnih navika koje moramo mijenjati, a to je vrlo teško. Promjenom navika možemo bolje kontrolirati bolest, uzimati manje lijekova i poboljšati kvalitetu života. I kod težih bolesti trebali bismo naći način kako da što kvalitetnije živimo za što će nam vrlo često trebati i dobro organizacija te obitelj ili prijatelji. Dakle, moram paziti na naše zdravstveno stanje ali umjereno, ne živjeti kao pod staklenim zvonom i ne pokušavati kontrolirati sve i svašta.
Pregledi koje bi svi trebali obaviti
Hrvatski zdravstveni sustav omogućio je preventivne preglede za određene dobne skupine za rano otkrivanje karcinoma dojke, grlića maternice i debelog crijeva. Također, radnici na određenim radnim mjestima imaju obavezne preglede putem medicine rada što je regulirano zakonom. Djeca su također izvrsno pokrivena pregledima kod pedijatara,liječnika obiteljske medicine i školske medicine. Nažalost, van sustava javnog zdravstva postoji niz "sistematskih pregleda" gdje se pregledava sve i svašta bez obzira na dob, spol, trenutno zdravstveno stanje.
Svaka žena bi morala redovito ići kod ginekologa barem jednom godišnje, vršiti samopregled dojki, a nakon 50. godine redovite mamografije svake dvije godine osim kod žena s povećanim rizikom. Međunarodne smjernice ne preporučuju velike sistematske preglede. Daleko je bolje surađivati sa svojim obiteljskim liječnikom koji će na osnovu obiteljske i osobne anamneze, zdravstvenog stanja te životnih navika, a na osnovu znanstvenih preporuka odrediti tempo redovitih pregleda. Motivirati ljude za bilo koju aktivnost je vrlo teško, pa tako i za redovite preglede. Samo dobrom edukacijom i organizacijom zdravstvenog sustava možemo motivirati određen broj ljudi, ali za neke trebaju dodatne mjere pa čak i one vezane za novčanu odgovornost (što su već uvele neke države).
Višak tjelesne težine pridonosi nastanku metaboličkih bolesti te raka
Kakvog će netko zdravstvenog stanja biti u starosti ovisi o njegovu ponašanju u mladosti
Pored genetike, mi smo najodgovorniji za to kako ćemo dočekati svoju starost. Umjerna prehrana, nepušenje, umjerena konzumacija alkohola i tjelesna aktivnost te prevencija ozljeda uvelike nam garantiraju ugodniju starost. Ako ne dozvolimo sebi da se udebljamo i time opteretimo svoje zglobove u starosti će nam ti isti zglobovi biti zahvalni. Tjelesna aktivnost i dobra prehrana smanjuju mogućnost nastajanja hipertenzije i dijabetesa čime se opet odgađa mogući nastanak moždanog udara ili infarkta.
I na kraju, psihičko zdravlje je također vrlo bitno u cijeloj priči o našem zdravlju tijekom cijelog života. Nažalost, još uvijek nedovoljno razmišljamo o ovome kao nacionalnom problemu. Psihičko zdravlje uvelike utječe i na naše tjelesno zdravlje. Druga otežavajuća okolnost je što su psihičke bolesti još uvijek velika stigma u našem društvu.
