Pothranjenost opasnija od pretilosti!

Povećana stopa smrtnosti

Malnutricija (u užem smislu pothranjenost) definira se kao stanje energetskog, proteinskog ili nutritivnog deficita koje uzrokuje mjerljivu promjenu tjelesnih funkcija, a povezano je s lošijim ishodom bolesti te je specifično reverzibilna primjenom adekvatne nutritivne potpore. Pothranjenost najčešće uzrokuje negativne učinke na mentalno i tjelesno stanje koje se povezuje s povećanim brojem komplikacija. Takvi bolesnici nerijetko dulje borave u bolnicama što povećava troškove liječenja te je u takvih bolesnika uočena povećana stopa smrtnosti.

Stručnjaci se slažu da procjenom nutritivnog statusa, što uključuje osnovne antropometrijske pokazatelje, dijetetičke parametre, opće stanje, anamnezu i bolesti u obitelji prilikom rutinske kliničke prakse, možemo uočiti pothranjenost na vrijeme te pružiti potrebnu nutritivnu skrb bolesniku.

Na konferenciji ''Optimal Nutritional Care for All'' aktivnosti su bile usmjerene prema:

• Poticanju zemlja sudionika konferencije na razvoj i stvaranje 'multi-stakeholder' platforme koja podrazumijeva sudjelovanje različitih dionika (međusektorska suradnja javnih i privatnih institucija, znanstvenih disciplina i medija) u cilju osiguravanja adekvatne nutritivne potpore skupinama kojima je to najpotrebnije
• Detaljnijem upoznavanju s dosadašnjim aktivnostima i problemima zemalja u borbi protiv pothranjenosti
• Definiranju daljnjih ciljeva, strategija i ključnih indikatora napretka za 2015. godinu radi mjerenja uspješnosti budućih aktivnosti svih zemalja sudionika konferencije (Poljska, Turska, Izrael, Njemačka, Slovenija, Francuska, Španjolska i Hrvatska)

Doneseni su sljedeći zaključci:

• Potrebno je uspostaviti 'multi-stakeholder' platformu te razviti javnozdravstvenu strategiju kojom bi se problem pothranjenosti mogao uspješno rješavati na lokalnoj i nacionalnoj razini
• Nužna je implementacija ujednačenog kriterija (standardiziranog alata) za procjenu nutritivnog statusa ne samo u bolnicama već i u domovima zdravlja te umirovljeničkim domovima
• Nužno je uvođenje zakonske obveze procjene nutritivnog statusa svakog bolesnika po njegovu primitku u bolnicu i dom zdravlja
• Nužna je dodatna edukacija medicinskih sestara i liječnika o važnosti provedbe procjene nutritivnog statusa rizične grupe bolesnika kao dio rutinske kliničke prakse
• Potrebno je uvođenje specijaliziranih timova za nutritivnu potporu u svim bolnicama
• Potrebno je raditi na podizanju svijesti javnosti o problemu pothranjenosti

Posljedice pothranjenosti

Brojni stručnjaci naglašavaju kako je pothranjenost vrlo često neprepoznata što potvrđuju i statistički podaci. Procjenjuje se da 20 milijuna ljudi u EU pati od pothranjenosti, u bolnicama ona pogađa oko 40 posto pacijenata, a u umirovljeničkim domovima ta brojka doseže čak 60 posto. Razlog tome je nedostatak javnozdravstvene strategije, obveznog provođenja procjene nutritivnog statusa kao dio rutinske prakse te edukacije liječnika i medicinskog osoblja o važnosti procjene nutritivne uhranjenosti pacijenata u bolnici kao i općenito u starijoj populaciji podložnoj problemu pothranjenosti.

Također, važno je educirati i podići svijest široj javnosti o problemu pothranjenosti, učincima po zdravlje te načinu kako i oni mogu pomoći u prepoznavanju ovog problema. Valja napomenuti da su posljedice pothranjenosti jednako opasne kao i posljedice problema prekomjerne tjelesne mase i debljine, zbog čega je potrebno posvetiti jednaku pažnju spomenutim problemima. Rješavanje ovog ozbiljnog problem je dugotrajno, no valja napomenuti kako zahvaljujući brojnim europskim inicijativama u borbi protiv pretilosti, u kojima Hrvatska aktivno sudjeluje, pothranjenost je prepoznata kao važan problem te je ušla u deklaraciju EU Parlamenta.

Prepoznaj simptome anoreksije i bulimije.