Znaš li da probiotici povoljno djeluju na probavni sustav, imunitet, prevenciju raznih bolesti, ali i vitkost? Gastrointestinalni sustav predstavlja najvažniju granicu između naše ''unutrašnjosti'' i vanjskoga svijeta. Probavni sustav svojevrsna je ''unutrašnja koža'', a površina mu je 150 puta veća od površine kože
Također, sadrži najveći broj stanica imunološkog sustava – čak 60 posto. Možda zvuči zapanjujuće da je najveći dio imunološkog sustava lokaliziran u gastrointestinalnom sustavu, međutim ovo je sasvim logično uzmemo li u obzir da upravo naš probavni sustav dolazi u kontakt s najvećim brojem najrazličitijih molekula i organizama.
Hrana koju konzumiramo u interakciji je s našim probavnim sustavom, a time utječe i na funkciju imunološkog sustava. U našim crijevima obitava oko milijun bakterija, koje ugrubo možemo podijeliti na one ''dobre'' ili korisne i ''loše'' ili patogene.
Što su probiotici?
Početkom 20. st. ruski bakteriolog dr. Ilja Metchnikoff, inače asistent glasovitog Louisa Pasteura, bio je prvi znanstvenik koji je uočio pozitivan učinak bakterija mliječne kiseline na ljudsko zdravlje. Ustvrdio je da stanovništvo Bugarske ima, za to doba, nevjerojatno dug životni vijek, a taj je fenomen pripisao učestaloj konzumaciji jogurta i sličnih proizvoda.
Tragom njegovih zaključaka, istraživanja su nastavili i drugi znanstvenici da bi 1930. godine došlo do svojevrsne kulminacije kada je pobornik preventivne medicine - Minoru Shirota izolirao bakteriju iz roda Lactobacillus sposobnu da preživi prelazak kroz probavni sustav. To je otkriće ubrzo dovelo do komercijalne primjene bakterije u proizvodnji jednog fermentiranog mliječnog napitka koji je polučio izvanredan tržišni uspjeh.
Probiotici su specifični sojevi bakterijskih kultura koji imaju znanstveno utemeljeno povoljno djelovanje na čovjeka
Njihov
unos dovodi do povećanja korisnih bakterija u gastrointestinalnom
sustavu budući da probiotičke vrste kompetitivno inhibiraju rast manje
poželjnih vrsta i stvaranje toksičnih spojeva. Bakterijske kulture koje
se najčešće koriste u obogaćenim proizvodima su različite vrste roda
Lactobacillus i Bifidobacterium.
Laktobacili i bifidobakterije su normalni stanovnici crijeva i njihova prisutnost upućuje na zdravu floru. Krajnji produkt njihove aktivnosti su kratko lančane kiseline koje povećavaju kiselost crijevnog sadržaja stvarajući nepovoljne uvjete za rast i aktivnost štetnih bakterija. Ti spojevi ujedno služe kao ''hrana'' stanicama koje oblažu debelo crijevo.
Dokazane blagodati probiotika
Selekcija probiotičkih bakterija vrši se prema nekoliko kriterija, a osnovni su: sigurnost, mogućnost preživljavanja u hrani i tijekom prolaska kroz gastrointestinalni sustav, te terapijski i/ili preventivni klinički dokazan učinak.
Temeljem istraživanja identificirani su određeni probiotički sojevi kojima su dokazani konkretni povoljni učinci na zdravlje čovjeka, a probiotici nove generacije obično sadrže više različitih sojeva prisutnih u iznimno visokoj koncentraciji.
Blagodati redovitog unosa probiotika obuhvaćaju povoljan učinak na imunološki sustav, poboljšan integritet crijevne mukoze, smanjenu učestalost i trajanje crijevnih infekcija, utjecaj na alergijski odgovor i povoljan učinak na probavu. Najčešće korišteni probiotički sojevi istraženi su u brojnim znanstvenim studijama, posebice kod prevencije i ublažavanja nuspojava izazvanih terapijom antibioticima, putničkih proljeva, te utjecaja na regulaciju probave.
Probioticima protiv dijareje
Rastući broj istraživanja svjedoči o terapijskim svojstvima probiotika kod pojave dijareje. U tom kontekstu, dobro dokumentirani učinci probiotika su manja učestalost i kraće trajanje proljeva vezanih uz infekciju bakterijom Clostridium difficile, infekciju rota-virusom, te manja učestalost putničkih proljeva. Ta povoljna djelovanja probiotika dokazana su za više vrsta probiotičkih sojeva, poglavito iz rodova Lactobacillus i Bifidobacterium. U studijama je istraživana njihova medicinska uporaba, bilo kao jedan, izolirani soj ili kao mješavina više sojeva.
Povoljan učinak probiotika na imunitet
Bakterije koje nastanjuju crijeva, posebice laktobacili i bifidobakterije, posjeduju antimikrobnu aktivnost te utječu na lokalni (u probavnom sustavu) i na sustavni imunitet. Manja učestalost infekcija i smetnji u probavnom sustavu u dojene djece djelomično može biti objašnjena razlikama u mikroflori dojene djece i djece hranjene dojenačkim mlijekom.
Spoznaje prema kojima bifidobakterije i laktobacili u crijevima štite od potencijalno patogenih mikroorganizama i tako djeluju kao dio crijevne obrambene barijere, pridonijele su inicijativi za uključivanje probiotika u dojenačka mlijeka i njihovu primjenu kao dodatak prehrani u najranijoj dobi. Pri tome je ustanovljeno da specifične bifidobakterije i laktobacili, primjenjeni oralno, uspješno nastanjuju probavni sustav dojenčadi i male djece. U nekim slučajevima, broj bifidobakterija može doseći vrijednosti slične onima u dojene djece, a suplementacija bifidobakterijama u prijevremeno rođene djece također povoljno modificira crijevnu mikrofloru dojenčadi.
Probiotici za trudnice i djecu
Nekoliko istraživanja ukazalo je na blagodati unosa probiotika u trudnoći u pogledu preventivnog djelovanja na prijevremeni porod i pojavu gestacijskog dijabetesa. Gestacijski dijabetes koji se pojavljuje u trudnoći, osim što nakon trudnoće može prijeći u dijabetes tip 2, može uvelike pridonijeti prevelikoj porođajnoj masi djeteta te povećanom riziku od razvoja dijabetesa u dječjoj dobi. Do sada su se probiotici pokazali kao potpuno neškodljiv način prevencije dijabetesa u trudnoći.
Unos mliječnih proizvoda koji sadrže probiotike može smanjiti komplikacije u trudnoći, što se objašnjava pozitivnim djelovanjem probiotika na infekcije vaginalnog trakta kao i na smanjenje upalnih procesa te poticanje obrambenih sposobnosti organizma.
Utjecaj probiotika na zdravlje djece čini se intrigira sve više znanstvenika širom svijeta. Ispitivanjem učinka probiotika na pojavu gripe i prehlade kod predškolske djece, ispostavilo se kako svakodnevna konzumacija probiotičkih bakterija u zimsko doba može smanjiti pojavu tipičnih simptoma prehlade kao što su začepljen nos, povišena temperatura i kašalj. Spomenuta studija testirala je utjecaj dvije vrste bakterija, Lactobacillus acidophilus i Bifidobacterium animalis, a autori zaključuju kako najučinkovitiju obranu od gripe i prehlade pruža istovremeni unos oba probiotička soja.
Probiotici također blagotvorno djeluju na zdravlje djece oboljele od sindroma iritabilnog crijeva, pri čemu dolazi do ublažavanja simptoma poput abdominalne boli i osjećaja neugode, smanjeno je nadimanje i pojava plinova u crijavima.
Probioticima do užeg struka
Znanstveno je potvrđena učinkovitost fermentiranog mliječnog napitka, obogaćenog probiotičkim sojem Lactobacillus gasseri, kod smanjenja masnog tkiva u području abdomena, što ukazuje na blagotvorno ili preventivno djelovanje kod učestale tegobe današnjice koju poznajemo pod nazivom metabolički sindrom. Naime, debljina u području trbuha, povišene vrijednosti masnoća i glukoze u krvi te povišen krvni tlak sve su češći pratitelj modernog čovjeka. Stoga je dobra vijest kako svakodnevno uzimanje probiotika može biti od velike pomoći i kod ovog, sve prisutnijeg zdravstvenog stanja.
Obzirom da su probiotici danas jedna od vodećih tema koje intrigiraju znanstvenike diljem svijeta, ovdje zasigurno ne prestaje priča o moćnim bakterijama, već o njima u narednim godinama možemo očekivati još mnogo dobrih vijesti.
Riješi kviz o probioticima i provjeri svoje znanje!
Probiotici u jogurtu
Povoljnu ravnotežu među stanovnicima naših crijeva može narušiti stres, povišena temperatura, uzimanje lijekova, posebice antibiotika te pogrešna prehrana. Neravnoteža crijevne mikroflore povezuje se s povećanim rizikom specifičnih bolesti te je stoga prisutan značajan interes za tvarima i mikroorganizama koje povoljno utječu na rast i aktivnost korisnih bakterija u probavnom sustavu.
Probiotici se danas često dodaju mliječnim proizvodima, posebice fermentiranim mliječnim proizvodima poput jogurta te mlijeku i siru. Međutim, uslijed njihove rastuće popularnosti susrećemo ih u sve većem broju prehrambenih i farmaceutskih proizvoda, primjerice kao dodatak dojenačkim formulama, pripravcima za bolesnike, pivu, vinu, napitcima za sportaše, a mnogi sojevi bakterija mliječne kiseline tradicionalno su prisutni u proizvodnji hrane već desetljećima. Na taj način probiotičke bakterije roda Lactobacillus nalazimo u ukiseljenom povrću, koje se konzervira spontanim mliječno kiselim vrenjem.
Korisne bakterije svojim metabolizmom stvaraju nepovoljne uvjete za rast patogenih mikroorganizama i pomažu nam da iz hrane dobijemo sve važne hranjive tvari i energiju. Ove dvije skupine bakterija su u stalnoj međuigri, a njihova ravnoteža određuje brojne funkcije u probavnom sustavu i utječe na zdravlje cjelokupnog organizma.
