Hrana 7042 prikaza 21. listopada 2011.

Zdrava prehrana za treću dob

Stariji_Ljudi_Prehrana1
1/3
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Zbog loše prehrane starije osobe često pate od malnutricije, nedostatka vitamina i minerala, a neadekvatan način prehrane povezan je sa zdravstvenim problemima.  Kako bi sačuvali dobro zdravlje i u trećoj dobi, starije osobe prednost trebaju dati integralnom kruhu, bijelom mesu i ribi te maslinovom ulju i orašastim plodovima

Povodom predstavljanja prvog dijela Hrvatskih smjernica za prehranu osoba starije dobi pročitaj koje su nutritivne potrebe starijih osoba te kako pravilnom prehranom spriječiti nastanak specifičnih bolesti treće dobi.

Hrvatsko pučanstvo stari, a udio osoba starijih od 65 godina procjenjuje se na više od 16 posto - smatra se da će do 2050. godine u Hrvatskoj više od 30 posto pučanstva biti staro 65 i više godina. U razvijenim zemljama 75 posto svih smrtnih ishoda događa se u osoba dobi iznad 65 godina života.

Prehrambeni standardi za starije osobe

U Hrvatskoj ne postoje jedinstvene smjernice i prehrambeni standardi koji bi bili namijenjeni starijem pučanstvu. Stoga je Hrvatsko društvo za kliničku prehranu Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ) objavilo smjernice za prehranu starijih osoba.

Smjernice su izradili dr. sc. Darija Vranešić Bender, dipl.ing., nutricionist, prof.dr.sc. Željo Krznarić, dr.med., akademik Željko Reiner, prof.dr.sc. Antoinette Kaić-Rak, dr.med, prof.dr.sc.Nina Smolej Narančić, prim.dr.sc. Spomenka Tomek Roksandić, dr. me. i prof. dr.sc. Jasna Bošir, dipl ing, a radna verzija Smjernica predstavljena je početkom listopada u Zagrebu.

U izradi smjernice sudjelovala su i druga stručna društva HLZ-a poput Hrvatskog društva za gerontologiju i gerijatriju, Hrvatsko antropološkog društva i Hrvatskog društva za aterosklerozu.

Smjernice su izrađene s ciljem da se podrži procjena nutritivnog statusa starijih osoba s rizikom od malnutricije, definiraju specifične nutritivne potrebe osoba starije dobi i usmjere prema odabiru najprimjerenije nutritivne potpore.

Povezanost prehrane i bolesti

Opasnost pojave malnutricije povećava se starenjem zbog tjelesnih, psiholoških, socioloških i ekonomskih promjena koje obilježavaju proces starenja. Unatoč velikoj učestalosti, malnutricija u starijih osoba često izostaje kao dijagnoza i rijetko se liječi.

Proces starenja uzrokuje promjene u sastavu tijela, uključujući smanjenje mišićne mase i povećanje masnog tkiva. Sarkopenija je specifično obilježje starije dobi, a podrazumijeva gubitak mase skeletnih mišića i rezultira smanjenjem mišićne snage. Najčešći deficiti koji pogađaju oboljele starije osobe su nedostatak bjelančevina, željeza, cinka, selena, vitamina B1, B6, B12 i vitamina D.

Vodeći zdravstveni problemi starijih osoba koji se dovode u vezu s načinom prehrane su kardiovaskularne bolesti, prijelomi kostiju, imunosni poremećaji, poremećaji bubrežne funkcije, depresija i poremećaji raspoloženja, kognitivni poremećaji, artritis, poremećaji vida i općenito poremećaj stanja uhranjenosti i tjelesne sposobnosti.

Smjernice za prehranu

U smjernicama za prehranu starijih osoba prikazane su specifične nutritivne potrebe – preporuke za unos energije i hranjivih tvari. Temeljeno na literaturnim podacima preporučena je primjena vitaminsko-mineralnih pripravaka u određenim situacijama, s posebnim naglaskom na vitamin D, folnu kiselinu, vitamin B12 te minerale poput cinka i magnezija.

Također, u situacijama malnutricije ili opasnosti od nastanka malnutricije preporučuju se visokoenergetski i visokoproteinski tekući pripravci koji se mogu uzimati na usta ili putem sonde, kako u hospitaliziranoj gerijatrijskoj populaciji tako i za starije osobe u domovima i zajednici.

Kako treba izgledati prehrana starijih osoba?

  • Osobama starijim od 65 godina treba rutinski procijeniti nutritivni status jednom godišnje, a osobama starijim od 75 godina po potrebi i češće od jednom godišnje.
  • Energetski unos niži je u osoba starije dobi. Dnevne energetske potrebe smanjuju se za 10 posto u dobi od 51 do 75 godina, a nakon toga smanjuju se za još 10 posto po desetljeću.
  • Omjer makronutrijenata koji služi kao orijentir za planiranje dnevne prehrane kreće se u rasponu 10 do 35 posto energije iz bjelančevina, 20 do 35 posto energije iz masti i 45 do 65 posto energije iz ugljikohidrata.
  • Posebnu pozornost potrebno je posvetiti mogućem nedostatku kalcija, vitamina D, B12 i folne kiseline.
  • Pripremu i planiranje obroka potrebno je prilagoditi fiziološkim promjenama u osoba starije dobi te bolestima koje nose specifične promjene vezane uz prehranu.
  • Potrebno je osigurati dostatnu količinu tekućine, odnosno  da se osigura 100 ml/kg za prvih 10 kg, 50 ml/kg za idućih 10 kg i 15 ml/kg na ostalu tjelesnu težinu. Važno je voditi računa da se i pothranjenim osobama osigura barem 1500 ml tekućine dnevno.

 Enteralna i parenteralna prehrana gerijatrijske populacije posebno je razrađena u drugom dijelu Smjernica koje izlaze u sljedećem broju Liječničkog vjesnika, a predstavljaju ključni dokument za postupanje u kliničkim situacijama kada uobičajena prehrana nije moguća. Također, u Smjernicama koje se bave kliničkom prehranom detaljno je razrađena prehrana kod tri klinička stanja koja se javljaju u osoba starije dobi – dekubitalnih ulkusa, demencije i depresije te neurološke disfagije.

Primjer jelovnika (2. dio)

Četvrtak

  • Doručak - zobena kaša (1 zdjelica), mlijeko light (1 šalica), mljeveni orasi (1 žlica), med (1 žličica), voćni sok (1 čaša)
  • Međuobrok - kompot od voća po želj (1 zdjelica), čaj od mente zaslađen žličicom meda
  • Ručak - odresci od mljevenog mesa (150 g), špinat na mlijeku (200 g), ribana mrkva na salatu (1 zdjelica)
  • Međuobrok - voćna kaša: banana, jabuka, naranča – nasjeckaj, zgnječi vilicom i pomiješaj sa žličicom meda
  • Večera - krpice sa zeljem (250 g), pita od jabuka (50 g)
  • Večernji zalogaj - voćni jogurt (200 g)

Petak

  • Doručak - griz na mlijeku (1 zdjelica), voćni sok (1 čaša)
  • Međuobrok - 1 naranča ili 2 mandarine ili 2 kivija
  • Ručak - varivo od graha (1 tanjur), pileće ili pureće hrenovke (1 komad), kruh (1 kriška)
  • Međuobrok - voćni jogurt (150 g)
  • Večera - pečena jaja (2 komada), kruh (1 kriška), ribani krastavci na salatu (1 zdjelica)

Subota

  • Doručak - kruh (1 kriška), niskomasna šunka (50 g), sirni namaz sa smanjenim udjelom masnoća (2 žlice), rajčica, bijela kava zaslađena žličicom šećera (1 šalica)
  • Međuobrok - banana, čaj od kamilice zaslađen žličicom meda
  • Ručak - sekeli gulaš od junetine (100 g junetine) s palentom (100 g)
  • Međuobrok - jogurt (1 šalica), ribana jabuka
  • Večera - bistra juha od povrća (1 tanjur), bučnica (200 g)
  • Večernji zalogaj - kakao zaslađen žličicom šećera (1 šalica)

Nedjelja

  • Doručak - malo pecivo, maslac (1 žličica), džem od voća po želji (1 žlica), mlijeko light (1 šalica)
  • Međuobrok - voćna kaša: banana, jabuka, naranča – nasjeckaj, zgnječi vilicom i pomiješaj sa žličicom meda
  • Ručak - bistra pileća juha s ukuhanom sitnom tjesteninom (1 tanjur), pirjana piletina (150 g), integralna riža s ukuhanim gljivama i povrćem (200 g)
  • Međuobrok - pita od jabuka (50 g)
  • Večera - svježi kravlji sir (100 g) + vrhnje, 12 posto m.m. (50 g), svježa rajčica, kruh (1 kriška)

Primjer jelovnika

Primjer jelovnika za osobe starije dobi (1600 kcal) 

Napomene:

  • Svakodnevno uzmi 8 do 10 čaši vode
  • Ukoliko možeš žvakati, biraj integralne vrste kruha sa sjemenkama; ako je žvakanje otežano biraj mekanije vrste kruha
  • Što češće koristi ekstra djevičansko maslinovo ulje
  • U dogovoru s liječnikom ili nutricionistim prehranu  obogati kvalitetnim dodatkom prehrani

Ponedeljak

  • Doručak  - griz na mlijeku (1 zdjelica), kompot od voća po želji (1/2 šalice)
  • Međuobrok - banana, čaj od kamilice zaslađen žličicom meda
  • Ručak - 150 g piletine bez kostiju + 100 g krumpira + 200 g kelja, sve pripremljeno na lešo, kruh (1 kriška)
  • Međuobrok - jogurt, 1 šalica
  • Večera - svježi kravlji sir (100 g) + vrhnje, 12 posto m.m. (50 g), svježa rajčica, kruh (1 kriška)
  • Večernji zalogaj - 1 naranča ili 2 mandarine ili kivi

Utorak

  • Doručak - meko kuhana jaja (2 komada), malo pecivo, svježa rajčica, bijela kava (1 šalica)
  • Međuobrok - ribana jabuka posuta cimetom
  • Ručak - prežgana juha s komadićima kruha (1 tanjur), kuhana integralna riža s blagim umakom od pirjanog povrća (250 g)
  • Međuobrok - puding (150 g), čaj od lipe zaslađen žličicom meda
  • Večera - domaća pašteta od tune: tuna iz konzerve (50 g) + jogurt (1/2 šalice) + parmezan (1 žlica), sve dobro promiješaj, kruh (1 kriška)
  • Večernji zalogaj - voćna kaša: banana, jabuka, naranča – nasjeckaj, zgnječi vilicom i pomiješaj sa žličicom meda

Srijeda

  • Doručak - kruh (1 kriška), sirni namaz (smanjen udio masnoće, 2 žlice), svježa rajčica, kakao (zaslađen žličicom šećera, 1 šalica)
  • Međuobrok - banana, jogurt  (1 šalica)
  • Ručak - riba, vrsta po želji, pripremljena na grill tavi ili kuhana (200 g), krumpir s blitvom uz dodatak malo maslinovog ulja (250 g)
  • Međuobrok - 1 naranča ili 2 mandarine ili 2 kivija
  • Večera - riža na mlijeku posuta žlicom mljevenih oraha (1 zdjelica), čaj od kamilice zaslađen žličicom meda

Dobra vs. loša hrana

Hrana koja se preporuča

  • Žitarice i proizvodi od žitarica: kaše od žitarica; integralni kruh – biraj mekanije vrste, tjestenina
  • Meso, zamjene za meso, riba, jaja: bijelo pileće i pureće meso bez kožice, riba i plodovi mora, krto (mršavo) meso govedine, teletine, svinjetine, meso kunića i patke, jaja
  • Mlijeko i mliječni proizvodi: obrano mlijeko (do 1 posto mliječne masti), jogurt, svježi posni kravlji sir i mekani sirevi
  • Voće i povrće: svježe, smrznuto i konzervirano voće i povrće
  • Masti i ulja: biljna ulja – maslinovo ulje, ulje repice, bućino ulje, suncokretovo ulje; preljevi za salatu pripravljeni od navedenih biljnih ulja; margarini sa uklonjenim trans masnim kiselinama; mljeveni orašasti plodovi – bademi, orasi, lješnjaci
  • Juhe: razne vrste juha sa smanjenim masnoćama i količinom soli - bistra pileća, goveđa, juha od rajčica, povrtna juha
  • Deserti, napici: smrznuti deserti – jogurt, sladoled, sorbet, voćni sladoled sa niskim udjelom masnoća i šećera; keksi, kolači, pite, pudinzi – pripremljeni s obranim mlijekom, biljnim uljem i bez šećera; tamna čokolada; prirodni nezaslađeni voćni sokovi, čajevi

Hrana koju treba izbjegavati ili ograničiti unos

  • Žitarice i proizvodi od žitarica : kruh, peciva, tjestenina od bijelog brašna i ona kojima se dodaju jaja, punomasno mlijeko, maslac; croissani, lisnata tijesta; masni krekeri, komercijalni proizvodi od bijeloga brašna, krekreri
  • Meso, zamjene za meso, riba: masno goveđe, teleće, janjeće i svinjsko meso; masne i konzervirane mesne prerađevine; iznutrice (bubrezi, jetrice, mozak), svo prženo i pohano meso i meso pripremljeno sa mnogo masnoća
  • Mlijeko i mliječni proizvodi: punomasno mlijeko, jogurti i sirevi sa visokim postotkom mliječne masti
  • Voće i povrće: pommes frites
  • Masti i ulja: životinjska mast, salo, slanina, maslac, tvrdi margarin, vrhnje, preljevi za salatu pripravljeni od vrhnja, jaja, sira, palmino ulje, kokos, kokosovo ulje
  • Juhe: juhe koje sadrže punomasno mlijeko, vrhnje, mnogo masnoće životinjskog porijekla, pileću kožicu
  • Deserti, napici: komercijalno proizvedeni keksi, kolači i pite sa velikim udjelom masnoća i šećera, mliječne čokolade, muffini, krafne, kremasti kolači

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.