Kikiriki je mnogima omiljena grickalica, no osim što je ukusan, sadrži proteine, zdrave masnoće i niz važnih vitamina i minerala. Novo istraživanje pokazalo je da bi njegova redovita konzumacija mogla imati povoljan učinak i na određene procese u mozgu.
Znanstvenici sa Sveučilišta Maastricht u Nizozemskoj proučavali su kako svakodnevna konzumacija kikirikija utječe na funkcioniranje mozga starijih osoba. Rezultati su objavljeni u listopadu 2026. u znanstvenom časopisu Food & Function.
Što je pokazalo istraživanje?
U istraživanju su sudjelovale zdrave, starije osobe, prosječne dobi od 67 godina. Sudionici su tijekom 16 tjedana svakodnevno jeli 60 grama neslanog, prženog kikirikija s crvenom kožicom. Znanstvenici su zatim pomoću magnetske rezonancije proučavali promjene u funkcioniranju njihova mozga.
Pokazalo se da je redovita konzumacija kikirikija utjecala na način na koji određena područja mozga reagiraju na inzulin, hormon koji, osim regulacije šećera u krvi, sudjeluje i u procesima važnima za pamćenje i druge moždane funkcije. Promjene su zabilježene i u području koje uključuje hipokampus, važan za pamćenje i učenje, a istraživači smatraju da bi mogle imati povoljan učinak na zdravlje mozga. Zanimljivo je da su znanstvenici u prethodnoj analizi istih sudionika otkrili i 3,6 posto veći protok krvi kroz mozak te 5,8 posto bolji rezultat na testu verbalnog pamćenja nakon razdoblja konzumacije kikirikija.
Ipak, istraživanje je provedeno na malom broju ljudi i ne dokazuje da kikiriki može spriječiti demenciju ili druge neurološke bolesti.
Koje su zdravstvene prednosti kikirikija?
Iako ga često svrstavamo među orašaste plodove, kikiriki je zapravo mahunarka. Bogat je nezasićenim masnoćama, proteinima i vlaknima, a sadrži i magnezij, vitamin E te niacin (vitamin B3).
Prema podacima Cleveland Clinica, 28 grama suho prženog, neslanog kikirikija sadrži približno 166 kalorija, 7 grama proteina i 2,4 grama vlakana. Zahvaljujući nezasićenim masnoćama, kikiriki može biti dio prehrane koja pridonosi zdravlju srca, osobito ako zamjenjuje namirnice bogate zasićenim mastima. Kombinacija proteina, vlakana i masti također može pomoći u održavanju osjećaja sitosti. Zbog relativno malog udjela ugljikohidrata prikladan je i kao međuobrok za osobe koje žele izbjeći nagle oscilacije šećera u krvi, uz odgovarajuću veličinu porcije.
www.flickr.com/adrianna1928
Koji je kikiriki najbolje jesti?
Jedan od najboljih izbora je neslani, suho prženi kikiriki, po mogućnosti s tankom crvenom kožicom koja sadrži polifenole, biljne spojeve s antioksidativnim svojstvima. Upravo takav kikiriki korišten je u istraživanju.
Sirovi kikiriki također je nutritivno vrijedan, ali važno je da bude pravilno skladišten i kupljen od pouzdanog proizvođača. Slani i aromatizirani kikiriki često sadrži više natrija, a neke vrste i dodani šećer ili masnoće. Dobar izbor može biti i maslac od kikirikija koji sadrži 100 posto kikirikija, bez dodanog šećera i soli.
Koliko kikirikija smijem pojesti dnevno?
Prema British Heart Foundationu, porcija od oko 30 grama, odnosno jedna manja šaka, razumna je količina za međuobrok. To je manje od 60 grama korištenih u istraživanju, ali zasad nema dovoljno dokaza da bi svi trebali jesti veću količinu radi zdravlja mozga. Osobe alergične na kikiriki trebaju ga izbjegavati jer alergijske reakcije mogu biti ozbiljne.
