Svi mi znamo da je doručak važan, u tome se slažu stručnjaci raznih profila već dugi niz godina. Govore nam to i naše bake i narodne poslovice poput one ''Doručkuj kao kralj''. Ipak, rezultati istraživanja koja se provode u Hrvatskoj i svijetu ne pokazuju baš blistave rezultate po pitanju redovitosti tog najvažnijeg dnevnog obroka
Velikom broju osoba je za preskakanje prvog dnevnog obroka najčešća isprika nedostatak vremena ili jednostavno ujutro nemaju osjećaj gladi i stoga ne mogu jest.
Učestalost konzumiranja doručka
Prema novim podacima istraživanja, svako drugo dijete školske dobi u Hrvatskoj ne doručkuje redovito radnim danom. Točnije, prema rezultatima istraživanja Health Behaviour in School-aged Children (HBSC) i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) za 2009/2010 za Hrvatsku i grad Zagreb radnim danom uvijek doručkuje 59 posto učenika i 54 posto učenica.
Kao i prethodnih godina i 2010.godine, istraživanje ''Ponašanje u vezi sa zdravljem u djece školske dobi'' pokazalo je kako s porastom dobi djeca sve rjeđe doručkuju
Pritom djevojčice doručkuju rjeđe nego dječaci, a u dobi od 15 godina tek svaka druga djevojčica (48 posto) redovito doručkuje radnim danom. Još veću zabrinutost izaziva činjenica kako se Hrvatska nalazi na dnu ljestvice europskih zemalja po pitanju redovitosti doručka, a učestalost konzumiranja tog najvažnijeg dnevnog obroka s obzirom na prijašnje godine je u padu.
Prema rezultatima 47 opservacijskih studija o navikama doručkovanja provedenih u SAD-u i Europi, čak 10-30 posto djece i adolescenata redovito propušta doručak. Ta štetna navika pogoršava se prelaskom iz adolescencije u odraslu dob, pa se među odraslima obično bilježe još lošiji rezultati. Također, poznato je da se navika doručkovanja stječe u ranoj dobi, a pritom je vrlo važno ponašanje roditelja. Jednostavnije rečeno, ako roditelji redovito doručkuju, veća je vjerojatnost da će tu zdravu naviku usvojiti i djeca. Stoga se svaka aktivnost koja ima za cilj potaknuti na redoviti doručak mora usmjeriti na čitavu populaciju.
Tijelo ne voli preskakanje prvog dnevnog obroka
Nakon noćnog posta, doručak je prvi obrok koji tijelo opskrbljuje s raspoloživom energijom što omogućuje jutarnje aktivnosti i aktivnosti tijekom dana. Izostavljanje doručka otežava izvršavanje jutarnjih obaveza i vodi ka lošijim intelektualnim sposobnostima i slabijoj tjelesnoj izdržljivosti. Za djecu je doručak osobito važan jer omogućuje bolje pamćenje, koncentraciju, pažnju, razumijevanje tijekom čitanja i slušanja. Te misaone sposobnosti nisu izražene samo nakon obroka nego i tijekom cijeloga dana, a opažaju se i u djece i u odraslih. Dva su osnovna mehanizma djelovanja doručka na funkciju mozga – osiguravanje esencijalnih hranjivih tvari središnjem živčanom sustavu te moduliranje učinkovitosti kognitivnih procesa.
Doručak pridonosi osjećaju sitosti tijekom sati koji slijede, a i tijekom ostatka dana. Osjećaju sitosti najviše pridonose složeni ugljikohidrati porijeklom iz žitarica, prehrambena vlakna i mliječni proizvodi bogati bjelančevinama. Jednostavni šećeri nisu toliko poželjni jer nepovoljno djeluju na razinu glukoze u krvi i ne osiguravaju dugotrajan osjećaj sitosti.
Redovita konzumacija doručka pridonosi i prevenciji brojnih bolesti, posebice smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa. Naime, osobe koje redovito doručkuju imaju bolje vrijednosti lipida u serumu i bolju osjetljivost na inzulin. Ujedno je prehrana osoba koje imaju tu poželjnu naviku uravnoteženija od prehrane osoba koje zanemaruju doručak. Osobe koje redovito doručkuju lakše postižu i održavaju poželjnu tjelesnu masu, odnosno rjeđe vode bitke sa suvišnim kilogramima.
Navike se stvaraju u obitelji
Razne znanstvene studije bavile su se utjecajem obitelji na formiranje prehrambenih navika djece. Neke od njih koje imaju naviku doručkovanja, pokazale su kako djeca čiji roditelji redovito doručkuju i sama imaju naviku redovitog uzimanja prvog jutarnjeg obroka. Naime, roditelji ipak predstavljaju uzor djeci od najranijeg djetinjstva i svoje navike formiraju i nesvjesno u svojem okruženju odrastanja.
Također, pokazalo se kako djeca s dva roditelja češće doručkuju u odnosu na djecu koja žive samo s jednim roditeljem, a pozitivnu ulogu igra i viši socioekonomski status te viši stupanj edukacije. Redovitom doručkovanju pridonosi i općenito povezanost i bliskost obitelji, zajednički obroci i stvaranje zajedničkih vrijednosti. Stoga, ako želiš da ti dijete redovito doručkuje – doručkuj i ti svaki dan!
