Hrana 20. siječnja 2010.

Pršut nije ni zdrav ni prirodan

Prsut
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Je li zdravo i prirodno sve što se takvim reklamira? Kako možemo znati koja je hrana stvarno zdrava, unatoč tome što se značenje pojma "zdrava hrana" mijenja  s vremenom i novim znanstvenim spoznajama? Nutricionist dr.sc. Ignac Kulier odgovara na ova pitanja i pomaže ti da odabereš najbolje za sebe

Marketing je uvijek jači od znanosti jednostavno zato jer dobiva veći medijski prostor. Tako primjerice svi pričaju o zdravoj hrani i prehrani i svaki najmanji proizvođač misli kako je njegov proizvod "zdrav".

Tako će se primjerice proizvođači pršuta zaklinjati da je pršut najzdravija (prirodna) namirnica na svijetu jer se eto, prekrasno crveni na presjeku premda je poznato da pršut nije zdrava namirnica jer je preslan, jer je snažno odimljen i na koncu jer sadrži aditive protiv trovača hrane (nitrati, nitriti) koji mogu biti karcinogeni.

Saznaj više o aditivima, koji su E brojevi štetni, a koji ne.

Za takvu namirnicu ni u ludilu ne možemo reči da je zdrava a još manje da je prirodna. Njena crvena boja ne potječe od prirode već od aditiva. Ipak, pršut uživa imunitet, kako od stručnjaka, tako od medija.

Slično je s vinom i kruhom; sadrže prosječno 5 do 10 aditiva, a vino se konzervira sa sumpornim spojevima koji u dodiru s vodom postaju snažni konzervans od kojeg boli glava. Pa ipak nikome ne pada na pamet optužiti kruh i vino da su nezdravi.

Zato izraz "zdrav" treba koristiti kao relativnu kategoriju. Dakle, sve je relativno zdravo i nezdravo, ovisno o konzumiranim količinama. Kad u proljeće dođu prve uvozne jagode one su simbol zdrave namairnice, ali kad se njihova površina analizira, može se otkriti desetak opasnih pesticida. Što je 100% zdravo? Djevičansko maslinovo ulje u konobi proizvođača.

Klikni i provjeri koje su sve dobrobiti maslinovog ulja, koje je sastavni dio mediteranske prehrane.

Definicija zdrave hrane

Bilo je puno pokušaja da se definiraju pojmovi "zdrava prehrana", "zdrava hrana" i "prirodna prehrana" i s vremenom su se ti pojmovi poprilično modificirali. Prema tome ono što je Jerome Rodale 1950. godine u svom časopisu Prevention Magazine popularizirao kao "health food" danas više ne vrijedi. Ne vrijedi ni ono što je ugledalo svijetlo dana kao prva neslužbena, ali ipak stručna definicija zdrave hrane iz 1970. godine.

Premda još uvijek nema službenog stava mjerodavnih zdravstvenih institucija, pod zdravom hranom podrazumjevamo:

Namirnice koje osiguravaju sve hranjive i zaštitne tvari za optimalno zdravlje onih koji ih konzumiraju. Istovremeno, te namirnice ne sadrže nikakve štetne tvari u količinama koje bi mogle naškoditi organizmu (ostatke pesticida,hormona, radionuklida, antibiotika, veterinarskih lijekova). Takve namirnice su minimalno industrijski prerađene, sadrže male količine kukuruznog sirupa i drugih visoko-glikemijskih namirnica, ne sadrže transmasne kiseline niti druge toksikante. U praktičnom smislu, to su prije svega voće i lisnato povrće, plodovi mora (riba), orašasti plodovi, maslinovo ulje, mlijeko, malomasni sir i crno vino.

Naravno, ovdje nigdje nema crvenog mesa, fast food-a, snack-ova i ostalih brzih namirnica koje su poznate pod pojmom "junk food".

Funkcionalna hrana

Nadalje, postoji i pojam "funkcionalna hrana" koji je nastao na temelju novijih saznanja o ulozi pojedinih tvari u metabolizmu čovjeka.

Pod pojmom funkcionalne hrane podrazumjevamo one namirnice koje sadrže biološki aktivne tvari (bez nutritivne vrijednosti), a koje imaju povoljne učinke na zdravlje organizma u smislu da smanjuju rizik od pojave kroničnih bolesti (bolesti srca i krvnih žila, rak i dijabetes).

Klikni i provjeri svoj rizik od bolesti srca i krvnih žila.

Za neke od tih tvari koje su posljednjih desetak godina detaljno istraživane, dokazana je djelotvornost:

  • omega-3 masne kiseline su dugolančane, višestruko nezasićene masne kiseline (DHA, EPA, ALA) koje su esencijalne za metabolizam nedonoščadi i dojenčadi male tjelesne težine. Odrasli mogu dobiti omega-3 sintezom, ali taj je mehanizam često deficitaran pa su praktično ovisni o unosu hrane iz mora
  • alil-sulfidi iz češnjaka mogu stimulirati enzime koji su zaduženi za eliminaciju toksičnih tvari iz organizma
  • izocijanati iz brokule i drugih kupusnjača koji stimuliraju zaštitne enzime tzv. druge faze u procesu karcinogeneze, smanjujući tako rizik od pojave raka raznih lokacija
  • indoli iz zelenog lisnatog povrća koji djeluju antiestrogeno i tako reduciraju rizik od raka dojke
  • izoflavoni iz soje koji imaju višestruku sposobnost smanjivanja rizika za pojavu raka nekih lokacija, kao raka debelog crijeva
  • lignani iz sjemena lana koji djeluju antiestrogeno i na taj način smanjuju rizik od raka dojke
  • flavonoidi (crveni, zeleni, narančasti, žuti i tamno plavi pigmenti) iz bobičastogi tropskog te citrusnog voća, kao i povrća koji samostalno ili udruženo djeluju antioksidacijski protiv slobodnih radikala i na taj način bitno smanjuju rizik od oštećenja DNA strukture i pojave raka (beta-karoten, likopen i lutein)

Sasvim je jasno da se izborom ovakvih namirnica u svakodnevnoj prehrani bitno može doprinjeti vlastitom zdravlju, poboljšati neke funkcije. No potreban je trud i vrijeme te kulinarska vještina da se te tvari očuvaju i tako dospiju u tijelo gdje će biti iskorištene.

Nažalost, kod tako važne aktivnosti kao što je dnevni izbor namirnica, veliku ulogu imaju čimbenici sasvim subjektivne prirode zbog čega je najčešće rješenje - brza hrana, bakina kuhinja, razne kantine, ulični kiosci ili restorani.

Zdrava prehrana dakle nije nikakva virtualna opcija, već znanje, trud i vrijeme. Oni koji nemaju vremena nikad se neće zdravo hraniti makar teorijski o prehrani svašta znaju.

  • Avatar sanjin003
    sanjin003

    što se tiče toga kako su naši stari jeli sve,pa svejedno dugo živjeli,treba uzeti jednu važnu razliku-kad bi se naši stari najeli šunke i čvaraka,nakon toga bi se dobro oznojili u polju;a danas se ljudi najedu pršuta i slanine pa zalegni tv.čuj,možeš se ti hraniti nezdravo i doživiti stotu,ali to su iznimke,a ne pravila

  • Default avatar -
    maychy

    >Mozda nije ni zdrav ni prirodan ali je jaaako ukusan. . . I znam da cu ga i dalje nastavit jesti. . .

  • Default avatar -
    inan

    potpuno se slažem u pronalaženju mjere i umjerenosti u svemu. ali mislim da su gluposti usporedbe s 'našim starima', naši i njihovi životi se potpuno razlikuju u svemu. stoga trebamo živjeti u skladu s današnjim pretpostavkama.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.