Prof. dr.sc. Stig Bengmark, počasni profesor na UCL u Londonu koji je nedavno održao predavanje na skupu o probioticima u Zagrebu tvrdi da je za zdravlje crijeva i zdravlje općenito najbolja prehrana kakvu su imali ljudi kamenog doba ili primati poput čimpanze
'Sastav crijevnih bakterija kod osoba koje žive u visokorazvijenim zemljama tzv. zapadnog civilizacijskog kruga značajno je promijenjen, a količina bakterija oskudnija u usporedbi s osobama koje žive u ruralnim krajevima i vode život nalik ljudima kamenog doba ili slobodnim primatima poput čimpanze. Kao posljedica disbioze, većina tjelesnih barijera postaje propusna za žive mikrobe i mikrobne produkte. Prolaz štetnih bakterija ili toksina kroz propusnu sluznicu crijeva, dišne organe, kožu, usnu šupljinu, vaginu, placentu, kao i propusnu barijeru krv-mozak, pogoduje pojavi različitih bolesti i komplikacijama pri agresivnim terapijskim opcijama', rekao je prof. Bengmark i u intervjuu za Zdravu Kravu objasnio važnost probiotika i zdrave prehrane za zdravlje.
Ključ zdravlja je u prehrani
ZK: Do kakvih posljedica može dovesti neravnoteža crijevnih bakterija?
Upala je "majka" brojnih bolesti, uključujući i komplikacije koje nastaju zbog operativnih zahvata; infekcija i priraslica. Neravnoteža sastava crijevnih bakterija ili mikrobiote, poznatija kao disbioza s posljedičnom sustavnom migracijom bakterija ili endotoksina, jedan je od ključnih čimbenika u pozadini kronične upale i kirurških komplikacija.
ZK: Kako se ta neravnoteža može izbjeći?
Treba paziti na prehranu. Globalna pojava pretilosti i raznih endemskih kroničnih bolesti od ADHD, Alzheimerove bolesti i autizma do osteoartritisa i moždanog udara naglo se povećava. Pretilost kao i bolesti koje sam nabrojao uglavnom pogađaju zapadni svijet, koji koristi moderne poljoprivredne tehnike i masovnu proizvodnju. Velika potrošnja namirnica, uključujući i one često industrijski manipulirane i obrađene kao što su meso, mliječni proizvodi i pšenica loše su za zdravlje. Do neravnoteže dolazi kad postoji nizak unos biljnih vlakana kroz voće i povrće. Kuhanje na visokim temperaturama, također nije dobro jer se kuhanjem uništavaju dobra svojstva namirnica. Na smanjenje broja i raznolikosti mikrobiota utječe i visok unos kazeina, glutena (koji ima slična svojstva kao ljepilo), zeina kojeg ima u kukuruzu. Zbog nedostatka korisnih mikroba, dolazi do sustavnih upala koje izazivaju bolesti
Deset prehrambenih zapovijedi
ZK: Koji su vaši savjeti za zdravlje crijevne mikrobiote?
Podijelio sam ih u deset temeljnih i smatram da su ključ dobrog zdravlja općenito.
- Minimaliziraj unos namirnica kao što su rafinirani ugljikohidrati, žitarice, kruh, keksi, riža, tjestenina, kuhani gomolji uključujući krumpir. To su namirnice, koje se apsorbiraju visoko u tankom crijevu i imaju minimalnu korist za mikrobiotu.
- Dnevni unos fruktoze treba biti ispod 25 grama dnevno.
- Smanji unos mliječnih proizvoda, posebno maslac, sir i mlijeko u prahu, jer su bogati zasićenim mastima, hormonima za rast, kao što je IGF1. Smanji unos mesa, osobito slanine i kobasice.
- Drastično povećaj unos svježeg i sirovog zelja, svježih začina i povrća, bogatih antioksidansima, vlaknima, mineralima i hranjivim tvarima. Neki od njih kao što je Kurkuma, od velike su važnosti za raznolikost, rast i funkcije mikrobiota i razvoj imunoloških funkcija u tijelu.
- Smanji unos hrane, koja se grije iznad 100 stupnjeva Celzijevih.
- Trebaš smanjiti izloženost endotoksinu mikrobskog porijekla koji potiče upale i kojeg puno ima u mesu koje nekoliko dana stoji (visi? suši se?), tvrdim sirevima, svinjetini i sladoledima.
- Eliminiraj ili smanji unos hrane bogate proteotoksinima poput kazeina, gluten i zeina.
- Konzumiraj hranu bogatu vlaknima, niske kalorijske vrijednosti kao što su heljda, amarant, chia, lupina, proso, quinoa, sirak, taro, teff sl. Također povećaj unos graha, graška, slanutka, leće, oraha i badema. Te su namirnice izvanredno bogate hranjivim tvarima i mineralima. Pripremljene na niskim temperaturama sve su od velikog značaja za održavanje bogate mikrobiote.
- Uzimaj samo one lijekove koje zaista moraš, jer lijekovi su kao i većina kemikalija štetni za mikrobiotu.
- Velike doze vitamina D i omega masnih kiselina, važne su protiv upala i za zdravu mikrobiotu.