Hrana 4553 prikaza 30. rujna 2015.

Prehrana prema dijabetičkim jedinicama

Kolacic
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Pravilna prehrana izuzetno je važna kod dijabetesa, podjednako i za oboljele u tipu 1, koji su ovisni o inzulinu, kao i za one u tipu 2, koji s redovitom tjelovježbom i kvalitetnom prehranom često mogu značajno odgoditi potrebu da poremećaje šećera reguliraju tabletama ili inzulinom, kaže prof. dr. Ivana Renar Pavlić, endokrinolog i dijabetolog sa Zavoda za endokrinologiju Klinika za unutarnje bolesti KBC Zagreb

Nije komplicirano kao što se čini

"Iako samo prehrana ne može nadomjestiti terapiju, kod dijabetičara tipa 1, ona mora biti jako dobro usklađena sa terapijom, odnosno količina i vrsta hrane moraju biti usklađene s jedinicama inzulina koje će si oboljeli dati prije obroka. No, pacijenti, pa i dobar dio zdravstvenih radnika, često ne shvaćaju dovoljno važnost prehrane za oboljele od dijabetesa. Mnogima je jednostavnije progutati tabletu, a nerijetko i dati si dodatni inzulin,nego voditi računa o tome koliko jedu, koja vrsta hrane je u pitanju i kako ona inače djeluje na organizam", upozorava baša sugovornica.

"Pravila prehrane za dijabetičare na prvi pogled djeluju komplicirano, zbog brojanja jedinica hrane, no uz malo strpljenja i truda, ljudi uspijevaju brzo svladati taj sustav i kasnije se njime služe po iskustvu", kaže dr. Ivana Renar Pavlić. Naime, stvari koje se jednom nauče o namirnicama vrlo je lako primjenjivati, zahvaljujući relativno jednostavnom sustavu podjele obroka na jedinice.

"Doduše, podjela namirnica prema broju jedinica ugljikohidrata koje sadrže koristi se, prije svega, kao alat koji koristi oboljelima tipa 1, kako bi lakše izračunali koliko im je inzulina prije obroka potrebno. Oboljeli tipa 2 ne moraju se nužno pridržavati računanja tih jedinica, no i za njih je korisno ako imaju tablicu s vrijednostima namirnica uz sebe i konzultiraju je prije obroka", kaže naša sugovornica. U početku će morati pogledati češće, no s vremenom, kada svladaju vrijednosti namirnica, moći će kuhati po iskustvu. Dodaje kako nema izgovora za to zašto se osobe kojima je dijagnosticiran dijabetes ne bi hranile u skladu s pravilima.

Broji se sve što se unese tijekom dana

Mjerenje obroka uz pomoć jedinica podrazumijeva određivanje jedinica ugljikohidrata koji sadrži određena namirnica, na temelju čega se može procijeniti koliko je potrebno za razgradnju obroka i koliko obrok može povisiti šećer u krvi. Broje se sve namirnice koje unesemo u organizam tijekom dana, što znači i jedinice koje se odnose na voćni sok ili alkohol, dodaci hrani, poput majoneze, kao i ulje koje se koristi u salatama. Za svaku pojedinu namirnicu određena je količina u gramima koja odgovara jednoj jedinici. Određeno je i koliko kalorija sadrži jedna jedinica za svaku pojedinu grupu hrane, što može biti korisno ako imaš preporuku liječnika da smanjiš broj kilograma.

Pravilna prehrana dijabetičara ne bi smjela sadržavati manje od 1300 kalorija, no preporučena vrijednost dnevnih obroka određuje u suradnji s liječnikom, ovisno o tome jeste li na optimalnoj težini ili imate višak kilograma. Za dijabetičare tipa 1 vrlo je važno da se pridržavaju određenog broja šećernih jedinica koje se mogu unijeti tijekom dana, raspoređeno u obroke. Dijabetičari tipa 2 tablice mogu koristiti okvirno, kao pomoć kod sastavljanja jelovnika.

Optimalan unos šećernih jedinica tijekom dana

  • Šećerni bolesnici     Normalno uhranjeni     Gojazni                                   Pothranjeni
  • Doručak                  3                                        2                                                 4
  • Užina                       1                                        1                                                 1
  • Ručak                     5                                         3                                                 7    
  • Užina                       1                                        1                                                 1
  • Večera                     3                                        2                                                 4
  • Užina                       1                                        1                                                 1
  • Ukupno                   14                                      10                                               18

Tri ili pet obroka dnevno

Dijabetičari tipa 2 hranu trebaju rasporediti na pet obroka dnevno, dok će oni s dijabetesom tipa 1 češće biti na tri obroka, iako to ovisi o terapiji (način prehrane i uzimanja inzulina određuje se u dogovoru s liječnikom). Važno je paziti i na količinu hrane koja se pojede, te paziti na omjer ugljikohidrata, proteina i masti. Stručnjaci kažu da bi 55 do 60 posto dnevnog menija trebali činiti ugljikohidrati, 15 do 20 posto bjelančevine, a 25 do 30 posto zdrave masnoće. S ugljikohidratima svakako valja oprezno, jer previše ugljikohidrata može dovesti do značajnog povišenja šećera u krvi.

Proteini na to utječu nešto manje, dok masti utječu posredno: pomažu bržem pražnjenju želuca, što može utjecati na to da šećer nakon obroka značajno padne te da se nakon toga povisi. Preporučuje se i unos vlakana, a preporučena doza je jednaka kao i za zdravu osobu: 14 grama na 1000 kalorija. Potrebe za vitaminima i mineralima treba zadovoljiti redovnom prehranom, a tek ako ona nije dostatna, kvalitetnim dodacima.

Kolač samo povremeno

Dijabetičarima je preporučljivo da uopće ne konzumiraju hranu koja sadrži dodani šećer, odnosno da ju ograniče na najviše 5 posto dnevnog unosa, pogotovo oboljeli od dijabetesa tipa 1, koji su na inzulinu. Kad su u pitanju osobe s dijabetesom tipa 2, stručnjaci su složni oko toga da si povremeno mogu dozvoliti nešto slatko, no – umjereno. To znači: komad pite od jabuka ili mala kriška torte dva do tri puta tjedno. Kad god možete, šećer u kolačima nastojte zamijeniti sladilima ili kupujte kolače bez šećera

Dobre i loše namirnice – glikemijski indeks

Ugljikohidrati su najvažniji izvor energije, ali i najveći test za dijabetičare, jer moraju ograničiti njihov unos, pogotovo unos ugljikohidrata koji se smatraju lošima. To su namirnice koje imaju visoki glikemijski indeks, što podrazumijeva da se brzo razgrađuju i brzo izazivaju dotok glukoze u krv.
Glikemijski indeks je mjera brzine kojom ugljikohidrati iz hrane povisuju razinu glukoze u krvi. Raspon se kreće od 1 (najsporije) do 100 (najbrže), što odgovara čistoj glukozi, no u konačnici to ovisi i o tome koju smo hranu kombinirali na tanjuru. Namirnice dijelimo na one s niskim glikemijskim indeksom (manji od 55), srednjim (56 – 69) i visokim (preko 70).

Krajnje pojednostavljeno: prehranu treba bazirati na namirnicama s niskim glikemijskim indeksom, odnosno kombinirati obroke u kojima prevladavaju upravo te namirnice. Dobrodošle su na tanjuru i one srednjeg glikemijskog indeksa, dok one s visokim GI treba izbjegavati. Kako namirnice bogate vlaknima usporavaju razgradnju obroka i apsorpciju šećera u organizmu, pa ako jedete namirnice s visokim GI, kombinirajte ih s povrćem koje je bogato vlaknima.

Pogledaj za svaku od namirnica koliki joj je glikemijski indeks.

Želiš saznati nešto više o zdravoj prehrani osoba sa dijabetesom?

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.