Hashimoto tireoiditis ili Hashimotova bolest je zasigurno jedan od najčešćih oboljenja štitne žlijezde u suvremenom društvu. Riječ je o autoimunoj bolesti gdje tijelo napada vlastite stanice štitnjače i time umanjuje sposobnost ove žlijezde da proizvodi dragocjene hormone potrebne za rad svake stanice u tijelu.
Imajmo na umu da se Hashimotova bolest u oboljelih ne razvija „sama od sebe“. Funkcionalna medicina prepoznaje brojne uzroke ove bolesti, a među najvažnijim su problemi s probavnim sustavom odnosno prisutnost sindroma propusnosti crijeva, što leži u podlozi autoimune reakcije.
Infekcija Epstein-Barr virusom ili Herpes Simplex virusom, zatim bakterijom H.Pylori te lajmska bolest mogu biti jedan od uzroka razvoja Hashimotove bolesti. Kronični stres koji dovodi do disregulacije osi hipotalamus-hipofiza-adrenalne žlijezde, nutritivni deficiti i izloženost toksinima (poput teških metala) su također česti okidači razvoja bolesti.
Sandra Krstev Barać, nutricionistica
Zbog autoimune komponente, oboljeli od Hashimotove bolesti imaju veći rizik od razvoja drugih autoimunih bolesti, no dobra je vijest da je odgovarajućom prehranom moguće učiniti snažan pomak u iscjeljenju štitnjače.
Izbacivanje glutena iz prehrane je imperativ
Imate li Hashimotovu bolest, osnovni korak je pozabaviti se funkcijom crijevne barijere odnosno iscijeliti prisutan sindrom propusnosti crijeva. Jedno od najsnažnijih oružja u tu svrhu je trajno uklanjanje glutena iz prehrane. Gluten je, naime, prepoznat kao važan kotačić u razvoju poremećene crijevne propusnosti, te kada zbog „rupa“ koje je uzrokovao na crijevnoj barijeri, uđe u krvotok može kod pojedinih osoba dovesti do napada imuniteta na vlastite stanice štitnjače.
Prema procjenama, više od polovice oboljelih od Hashimotove bolesti mogu znatno ublažiti upalno stanje i simptome bolesti izbacivanjem glutena iz prehrane, no ponekad to nije dovoljno. Tako će kod nekih pojedinaca ovakva intervencija donijeti do tek neznatnih poboljšanja što je znak da treba kopati dublje. Moguće je da se problem krije u intoleranciji na druge, možda neočekivane namirnice. U takvim slučajevima najbolji korak je provesti eliminacijsku dijetu.
Eliminacijskom dijetom do odgovora
Eliminacijska dijeta je zlatni standard u otkrivanju skrivenih intolerancija na hranu, zacjeljivanju crijevne barijere, smanjenju upale i kreiranju plana prehrane koji najbolje funkcionira za vaš organizam. Pojednostavljeno, provodi se na način da se na 3- 4 tjedna iz prehrane izbace namirnice koje najčešće uzrokuju probleme, a to su uz gluten, mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, kukuruz, soja, kikiriki, plodovi mora, svinjetina i procesirani mesni proizvodi, kava i čokolada.
Nakon perioda eliminacije slijedi period uvođenja spornih namirnica gdje se svakih 3-4 dana uvodi po jedna namirnica te pažljivo prate simptomi. Ne uzrokuje li namirnica problem, slobodno se uvodi u svakodnevnu prehranu, no dođe li do reakcije, namirnicu je potrebno izbaciti na duže vrijeme, odnosno sve dok se ne iscijeli crijevna sluznica. Eliminacijsku dijetu je najbolje provesti u suradnji s nutricionistom kako bi se sa sigurnošću otkrile namirnice koje su uzrok problema, ali i na temelju nje kreirao personalizirani jelovnik koji će osigurati sve potrebne hranjive tvari, a istovremeno omogućiti kontrolu Hashimotove bolesti.
Saveznički dodaci prehrani
Unos potrebnih hranjivih tvari koje podržavaju rad štitnjače je podjednako važno kao i uklanjanje problematičnih namirnica iz prehrane. Prehrana bogata cjelovitim namirnicama poput povrća i voća, mesa i ribe, zdravih masnoća i slično. je temelj za protuupalni učinak i osiguranje kritičnih nutrijenata, no zbog modernog načina života ponekad ni najbolja prehrana nije dovoljna da zadovolji potrebe koje ima oboljela štitnjača.
Tako su kritični nutrijenti u slučaju Hashimotove bolesti selen koji se preporuča uzimati u obliku selenometionina, zatim cink, željezo, a prema nekim autorima i tiamin. Iako je adekvatna opskrba jodom važna za proizvodnju hormona štitnjače, a nedostatak joda najčešći uzrok hipotireoze, prema novim saznanjima, u slučaju autoimunih oboljenja dodatni unos joda putem pripravaka može pogoršati stanje (osobito ako nije pažljivo uravnotežen sa selenom) te se ne preporuča.
Osim odgovarajuće terapije lijekovima, važnu ulogu u liječenju Hashimotove bolesti ima prehrana lišena prvenstveno glutena, ali i drugih eventualnih problematičnih namirnica te pažljiva suplementacija nutrijentima za koje je, u oboljelog, utvrđen nedostatak. Suradnja sa stručnjakom koji razumije pozadinu autoimunog procesa i korijenske uzroke nastanka Hashimotove bolesti je zasigurno odličan put do ublažavanja i kontrole stanja.
Sandra Krstev Barać, mag.nutr. www.funkcionalnamedicina.com
