Hrana 3879 prikaza 03. veljače 2014.

Nova saznanja o umjetnom sladilu

Aspartamu
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Aspartam svrstavamo u skupinu umjetnih sladila koje pružaju sladak okus uz malu energetsku vrijednost. Ovaj prehrambeni aditiv oznake E 951, od kada je ušao u upotrebu 1980-ih godina izaziva kontroverze i o njemu je u medijima ispričano najviše teorija zavjere u usporedbi s drugim umjetnim sladilima. Donosimo ti najnovije zaključke o njegovoj upotrebi

Aspartam je sladilo 200 puta slađe od konzumnog bijelog šećera saharoze čija energetska vrijednost iznosi 4 kalorije po gramu, međutim, budući da se koristi u vrlo malim količinama, njegov doprinos energetskom unosu je zanemariv. Danas aspartam možemo naći u mnogim prehrambenim proizvodima poput gaziranih pića, slatkiša, žvakaćih guma, mliječnih proizvoda i pripravaka za mršavljenje.

Teška povijest aspartama

Ovaj prehrambeni aditiv oznake E 951, od kada je ušao u upotrebu 1980-ih godina izaziva kontroverze i o njemu je u medijima ispričano najviše teorija zavjere u usporedbi s drugim umjetnim sladilima što je potrošače vječno ostavljalo u nedoumici - radi li se o sigurnoj tvari ili nam njegov unos može narušiti zdravlje. Aspartam se dobiva kemijskom sintezom aminokiselina fenilalanina i aparaginske kiseline u kombinaciji s metanolom. Protivnici aspartama smatraju kako mu nije mjesto u namirnicama zbog potencijalne toksičnosti metanola, ali i drugih produkata njegove razgradnje u organizmu poput formaldehida.

Kome vjerovati?

Brojne su se studije bavile proučavanjem utjecaja aspartama na zdravlje. Dok mnoge pokazuju da nema štetnog učinka, određene su ga studije povezale s oštećenjima funkcije mozga i živčanog sustava, negativnim utjecajem na ponašanje djece i odraslih te karcinomom. Aspartam je zadobio težak udarac 2010. godine objavom studije u časopisu American Journal of Industrial Medicine provedene na laboratorijskim životinjama koja je dovela u vezu unos aspartama s povećanim rizikom od razvoja karcinoma. Iako su u studiji ispitivane iznimno visoke količine aspartama, koje je nemoguće unijeti tijekom cijelog životnog vijeka, ova je studija prilično odjeknula u javnosti te je često citirana u znanstvenoj literaturi. 

Konačna presuda

Nakon rigoroznih analiza različitih studija provedenih na životinjskim i ljudskim modelima o učinku aspartama na zdravlje, referentna institucija za sigurnost hrane, European Food Safety Authority (EFSA) donijela je konačan zaključak o njegovu svakodnevnom unosu. EFSA je zaključila kako je aspartam siguran za korištenje ako se unosi do 40 mg/kg tjelesne mase dnevno odnosno do propisane vrijednosti prihvatljivog dnevnog unosa (Acceptable Daily Intake, ADI). Panel stručnjaka tvrdi da se pri tom unosu ne povećava rizik od karcinoma, oštećenja funkcije mozga, živčanog sustava ili utječe na ponašanje odraslih i djece kao što su ukazivale neke dosadašnje studije.

EFSA je također istaknula da unosom značajnih količina aspartama tijekom cijelog života ne bismo uspjeli prekoračiti propisani prihvatljivi dnevni unos (ADI). Ilustracije radi, ako tvoja tjelesna masa iznosi 60 kg morala bi popiti 12 limenki gaziranog pića (330 ml), s najvišim dozvoljenim dozama aspartama, svaki dan tijekom ostatka života kako bi dosegla ADI.

Međutim, EFSA upozorava kako se unos aspartama ne preporučuje u osoba s fenilketonurijom. Razgradnjom aspartama nastaje aminokiselina fenilalanin koju osobe s ovim metaboličkim poremećajem nemaju sposobnost eliminirati iz organizma. Pritom može doći do opasnog nakupljanja u organizmu s toksičnim učinkom i potencijalno smrtonosnim posljedicama.

Više o utjecaju aditiva u prehrani na zdravlje, pročitaj ovdje.

  • Default avatar -
    katarina_o

    Pa 12 limenki i nije toliko puno. Osobno znam obitelji koje dnevno konzumiraju litre Coca cole, a di su još i svi mogući proizvodi i ljekovi za koje ni neznamo da ga sadrže kao i slatkiši i koje kakvi keksi koje jedemo praktički od rođenja.Ja karcinom svoje majke povezujem sa tim sastojkom jer je pola života koristila Natren zaslađivač kao zdravu zamjenu za šećer i margarin umjesto tzv loših masti. Sve slatko što kupimo slatko je od nečega, a to nešto sigurno nije prirodno i nije čisti šećer.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.