Na Prvoj međunarodnoj konferenciji i festivalu 'Taste the Mediterranean' ('Okusi Mediteran!') nedavno održanom u Šibeniku sudjelovala je prof. dr. sc. Antonia Trichopoulou, dr.med, odlikovana nagradom za 'karijeru izvanrednog nutricionista' koja je ekskluzivno za Zdravu Kravu dala intervju o brojnim dobrobitima mediteranske prehrane te otkrila i neke nepoznate činjenice
Prof. dr. sc. Antonia Trichopoulou, dr.med. je potpredsjednica Helenske Zaklade za Zdravlje i professor emeritus Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Ateni. Bivša je predsjednica Federacije europskih nutricionističkih društava (FENS). Profesorica Trichopoulou bivša je predsjednica i članica brojnih grčkih i Europskih komisija te Odbora Svjetske zdravstvene organizacije. Dobitnica je brojnih priznanja i nagrada, a predsjednik Helenske Republike ju je odlikovao zlatnim križem časti za rad u nutricionizmu i javnom zdravstvu. Profesorica je 2011. dobila nagradu Federacije europskih nutricionističkih društava (FENS) za istraživački rad. Djelovanje profesorice Trichopoulou usmjereno je na javnozdravstvenu prehranu i epidemiologiju prehrane s naglaskom na zdravstvene učinke mediteranske prehrane i tradicionalnog jela.
Tajna je u kombiniranju namirnica
ZK: Sa svojim timom u Grčkoj objavili ste prvu modernu epidemiološku studiju o mediteranskoj prehrani i utjecaju na zdravlje, posebice s aspekta kardiovaskularnih bolesti. Koji je temeljni zaključak studije?
Temeljni zaključak studije jest da je pridržavanje mediteranske prehrane povezano s duljim životnim vijekom i smanjenjem stope oboljelih od krvožilnih bolesti srca i nekoliko oblika raka. Drugim riječima, ljudi koji žive na Mediteranu dugovječniji su i manje obolijevaju od najčešćih bolesti današnjice. Barem je to vrijedilo do nedavno, međutim tijekom posljednjih 20 ili 30 godina primijećen je trend nestajanja tradicionalne mediteranske prehrane s područja Mediterana. Stoga se posljednjih godina intenzivno radi na očuvanju tradicijske prehrane naroda Mediterana, popularizaciji i održivom razvoju.
ZK: Vaš istraživački rad usmjeren je na javnozdravstvenu prehranu i epidemiologiju prehrane s naglaskom na zdravstvene učinke mediteranske prehrane i tradicionalnog jela. Za koje je sve zdravstvene učinke utvrđena pozitivna povezanost s mediteranskom prehranom?
Brojna istraživanja koja se provode u raznim zemljama Europe i svijeta, pa i u sjevernim zemljama, pokazuju kako je puno snažniji učinak cjelovitog uzorka mediteranske prehrane od učinaka pojedinih sastojaka ove prehrane. U ovom modelu ogleda se snaga sinergije namirnica i pojedinih nutrijenata, ali i načina života. To ne znači da izolirana konzumacija ekstra djevičanskog maslinovog ulja ili voća i povrća nije dobra za zdravlje, nego da kombiniranje povrća s maslinovim uljem uz umjereno konzumiranje vina ima još snažniji pozitivni učinak.
Prirodni eksperiment koji je trajao stoljećima
ZK: Mediteransku prehranu karakterizira prehrambeni model koji je ostao konstantan tijekom vremena i prostora, a koji se uglavnom sastoji od maslinova ulja, žitarica, svježeg ili sušenog voća i povrća, umjerene količine ribe, mliječnih proizvoda i mesa te mnogih začina. Mogu li se postojeći proizvodi Mediterana unaprijediti u nove, još zdravstveno pogodnije proizvode?
Tradicionalni mediteranski proizvodi svakako moraju ostati okosnica, ali prostor za poboljšanje svakako postoji. Primjerice, često se koristi previše soli, a danas je poznato da prekomjeran unos soli pogoduje razvoju visokog krvnog tlaka ili hipertenzije. Danas imamo na raspolaganju visokotehnološke postupke u proizvodnji hrane i nema nikakve prepreke za korištenje tih procedura. Također, postoje bolje metode čuvanja hrane i imamo značajno više znanja o različitim kultivarima ili primjerice o proizvodnji vina i maslinova ulja. Međutim, trebamo biti jako oprezni prije nego što neku hranu nazovemo mediteranskim proizvodom i treba provesti puno istraživanja ako se radi o novoj namirnici. Naime, mediteranska prehrana se konzumira, ako ne tisućama, onda stotinama godina i predstavlja prirodni eksperiment. Ne možemo reći da je neka hrana mediteranska samo ako ima modificirani sastav ili dodatak nekog ekstrakta, tu treba biti vrlo skeptičan i oprezan.
Male serije proizvoda kao odraz kvalitete
ZK: Mediteranska prehrana obuhvaća više od same hrane. Promiče društvenu interakciju, način je života ukorijenjen u teritorij te poštuje biološku raznolikost, osigurava očuvanje i razvoj tradicionalnih aktivnosti i obrta. Koliko je, prema Vašem mišljenju, važnost ponude osnovnih elemenata mediteranske prehrane važan za razvoj turističko-zdravstvenih destinacija?
Ako želiš ponuditi istinske tradicionalne mediteranske prehrambene proizvode, oni ne smiju biti masovni. Tu se uvijek radi o malim serijama, svojevrsnim boutique proizvodima koji zahtijevaju mnogo brige i obično su skuplji od konvencionalnih proizvoda. Dat ću vam jedan primjer: u Grčkoj postoji tradicionalni desert koji se radi od meda i sezama, poznat kao 'Pasteli'. Kao odraz pokušaja masovne proizvodnje med je zamijenjen glukozom, a finalni proizvod jednostavno nije imao istu aromu i okus. Međutim, samo onaj koji je napravljen s originalnim sastojcima i prema tradicionalnom postupku može nositi oznaku tradicionalnosti i obično ima višu cijenu. Sve zemlje Mediterana moraju imati isti cilj – očuvati tradicionalnu prehranu, zaštititi je i promovirati jer se doista radi o nematerijalnoj baštini na koju moramo biti ponosni.
Više o Mediteranskoj dijeti pročitaj ovdje.
Posjeti novi specijal Zdrave Krave Antologija popularnih dijeta i doznaj sve što trebaš znati o restriktivnim prehrambenim režimima.
