Nar je u narodu poznatiji kao šipak ili morgaj. Najvjerojatnije potječe iz Irana, a zajedno s maslinama, smokvama i datuljama pripada najstarijim kultiviranim plodovima. Jede se svjež, prerađuje se u sokove ili koristi u dekorativne svrhe. Njegov sok ima antioksidativne moći
U časopisu ''Proceedings of National Academy of Sciences'' objavljena je studija koja govori o kemopreventivno i kemoterapijskom učinku soka od nara na stanice karcinoma prostate. Istraživanje je pokazalo da nar posjeduje snažna antioksidativna i protuupalna svojstva. Znanstvenici su dokazali da ekstrakt ploda nara ima sposobnost zaustavljanja rasta i ubija stanice karcinoma prostate in vitro.
Sok od nara sprječava oksidaciju LDL kolesterola. Znanstvenici su promatrali kako se LDL kolesterol (''loš kolesterol'') ponaša u prisustvu soka od nara i uočili su da se 40 posto manje molekula LDL kolesterola oksidiralo u prisustvu soka od nara.
Dobro je poznato da oksidirani LDL kolesterol predstavlja značajan rizik za pojavu ateroskleroze. Sok od nara u pokusima je spriječio i neke druge procese povezane s pojavom ateroskleroze. Budući da kliničke studije na ljudima s ovom supstancom nisu provedene, nije poznata doza aktivnih tvari iz nara koja je potrebna za isti učinak kod oboljelih od karcinoma prostate ili ateroskleroze. Ipak, rezultati su vrlo obećavajući i svakako upućuju na uključivanje nara i soka od nara u svakodnevnu prehranu.
Snažan antioksidativni kapacitet
Lavina istraživanja o pozitivnim učincima nara pokrenula se u Izraelu, a za pažnju koju je nar dobio u znanstvenim krugovima velikim je dijelom zaslužan Michael Aviram koji je proveo velik broj istraživanja i dobio izvanredne rezultate. Ovaj znanstvenik svoja je istraživanja predstavio i prije nekoliko godina u Hrvatskoj, a najviše se bavio ispitivanjem antioksidativne moći soka od nara.
Tim prof. Avirama utvrdio je da sok od nara ima snažnu antioksidativnu moć, snažniju čak i od crnog vina i zelenog čaja. Njihove preliminarne studije pokazale su da je antioksidativni kapacitet soka od nara bio čak tri puta jači od iste količine zelenog čaja ili crnog vina. Zaštitni učinak pripisuju sadržaju fitokemikalija: polifenola, tanina i antocijana. Prema preporukama izraelskih znanstvenika, jedna čaša soka od nara dnevno može smanjiti rizik od obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti.
Nutritivna vrijednost nara
Nar, u narodu poznatiji kao morgaj ili šipak porijeklom je iz Perzije, a u prijevodu s latinskog nosi ime: ''jabuka prepuna koštica''. Nar je jedan od prvih kultiviranih plodova (prije 5000 – 5000 godina), uz masline, smokve, datulje i grožđe. Najvjerojatnije potječe iz Irana, a zbog svoje tvrde kore bilo ga je lako transportirati te je brzo stigao i u udaljene krajeve svijeta. Za optimalan prinos zahtijeva dugo toplo ljeto, ali podnosi i poprilično hladne zime i sušu. Raste u južnom podneblju, plodovi sazrijevaju u kasnu jesen ili početkom zime.
Plod se sastoji od nakupina crvenih zrnaca, kiselkasto-slatkog okusa ugodne arome. Jede se svjež, prerađuje u sokove i koristi u dekorativne svrhe. U narodnoj medicini nekada se svježa kora nara upotrebljavala protiv crijevnih parazita. Na srednjem istoku njegov sok se i danas koristi za pripremu umaka za neka mesna jela. Prosječna energetska vrijednost 100 g nara je 310 kJ (74 kcal). Bogat je izvor kalija, a sadrži i magnezij, fosfor, kalcij, željezo, bakar. Od vitamina sadrži karotenoide, nešto vitamina skupine B i vitamin C.
Jesti ili ne jesti koštice
Neki preferiraju žvakanje cijelih zrna i potom progutaju košticu i meso ploda. Ova se navika može smatrati povoljnom jer koštice sadrže brojne korisne tvari, poglavito neprobavljiva vlakna. U Indiji, koštice se suše i melju u prah koji se dodaje jelima od mesa, za omekšavanje.
Drugi pak isišu sok iz zrna i potom ispljunu koštice. Postoji i opcija da se sok iscijedi iz ploda bez mljevenja koštica, naprosto stišćući cijeli plod, no tako popriličan dio ploda završi kao otpad. Izbor ipak ostaje na vama.
Čuvanje i odabir nara
Rana jesen najbolje je doba za nar, listopad i studeni su mjeseci u kojima dozrijeva, ali obično je dostupan i do rane zime. Plodovi moraju biti teški, okrugli, veličine naranče. Veći plodovi osiguravaju više soka. Nar više ne zrije nakon što se ubere, stoga neće postati slađi tijekom skladištenja.
Cijeli plodovi mogu se čuvati mjesec dana na hladnom i suhom mjestu ili dva mjeseca u hladnjaku. Očišćeno zrnje može se smrznuti u vrećici za zamrzavanje na godinu dana. Svježi sok treba čuvati u hladnjaku i popiti u dva do tri dana.
Klikni i pogledaj Abecedu namirnica od A do Z na portalu Gastro.hr.
