Meki kravlji masni sir mozzarella jedan je od najpoznatijih i najprodavanijih sireva u svijetu. Radi se o siru duge tradicije, kvalitetnog nutritivnog profila i blagog mliječnog okusa koji se slaže s brojnim namirnicama. Mozzarella pripada skupini sireva bez zrenja odnosno to je vrsta svježeg sira koji se opisuje kao rastezljivi i plastični tip
Sir iz antičke Grčke
Proizvodi se u jajolikim grudama veličine oko 100 grama i čuva se u vlastitoj sirutki koja produljuje njenu svježinu. Zahvaljujući fizikalnim svojstvima proteina kazeina u mlijeku, rastezanjem sirne grude u posebnim uvjetima kiselosti i temperature dobiva se vlaknasti i mekani sir. Dolazi od riječi 'mozzare' što znači rezati, a opisuje korak u tehnici proizvodnje. Originalni naziv glasio je 'mozza', dok se termin mozzarella prvi put se spominje u 16. stoljeću u talijanskoj kuharici. Vjeruje se kako se mozzarella počela proizvoditi vrlo rano, odnosno da je još u staroj Grčkoj, u Periklovo doba, predstavljala sir koji se grickao za vrijeme kazališnih predstava. Sudeći prema rezultatima studije objavljene u časopisu Nature, ta se vrsta sira proizvodila čak i u doba neolitika otprilike prije 7 i pol tisuća godina.
Najcjenjenija mozzarella proizvodi se od mlijeka bivolice odnosno ženke vodenog bivola Bubalus bubalis. Proizvodnja mozzarelle od bivoljeg mlijeka započela je još u Srednjem vijeku kada su bivoli uvezeni u Europu (najviše u Italiju) s Bliskog istoka. U usporedbi s mozzarellom od kravljeg mlijeka, mozzarella proizvedena od bivoljeg mlijeka rjeđe je dostupna i skuplja, a karakterizira ju bogatiji, intenzivniji okus i viši udio masti.
Energetska i nutritivna vrijednost
Količina od 100 grama namirnice, osigurava između 250 i 300 kalorija te je prema kalorijskoj vrijednosti svrstavamo u sireve višeg energetskog razreda. Usporedbe radi, 100 grama parmezana osigurava oko 400 kalorija, dok svježi posni sir tek nešto više od 70 kalorija. Za energetsku vrijednost mozzarelle zaslužan je udio masti koji iznosi oko 20 grama na 100 grama. Kao i kod ostalih mliječnih proizvoda, od ukupne količine masti, najzastupljenije su zasićene masti. Zanimljivo je da je količina proteina istovjetna količini masti i iznosi oko 20 grama.
Iako se mozzarella svrstava u kategoriju svježih sireva, umjesto očekivano visokog udjela laktoze, 100 grama namirnice sadrži manje od 1 grama laktoze. Stoga mozzarella može biti dio prehrane osoba koje pate od nepodnošenja mliječnog šećera. Mozzarella sadrži visoki udio kalcija te 100 grama ovog sira zadovoljava više od 60 posto dnevnih potreba za navedenim mineralom. Osim sadržajem kalcija, mozzarella se može pohvaliti i sadržajem vitamina B skupine, poglavito vitamina B12, vitamina A, selena i cinka. Valja napomenuti i da poput ostalih sireva mozzarella ima visoki udio natrija kojeg osobe s bubrežnim bolestima i povišenim krvnim tlakom trebaju ograničiti u prehrani.
Mozzarella u jelima
Mozzarellu odlikuje blagi, no prepoznatljivi okus i slaže se s mnogim jelima. Najčešće se poslužuje u kombinaciji sa svježom rajčicom, prelivena maslinovim uljem i začinjena svježim bosiljkom. Odlična je u sendvičima i brusketama te raznim salatama od kuhanog i svježeg povrća i mahunarki. U Italiji je glavni sir koji se koristi u pripremi pizze. Odlično pristaje i zapečenim jelima na bazi piletine, gljiva i povrća poput tikvica. Mozzarella ne može dugo stajati te je najbolje uživati u njoj dok je svježa i odlikuje se čvrstom i elastičnom konzistencijom.
Uskoro očekuj rezultate glasanja čitatelja za najmozzarellu.
