Ako paziš na zdravu prehranu sigurno ti se ručak ili večera ne svodi na podgrijanu konzervu, ali malo je onih koji nemaju niti jednu konzervu u ostavi, a to su uglavnom konzervirana tunjevina, grah, slanutak, kukuruz i rajčica. Koliko je takva hrana nutritivno poželjna objašnjava nutricionistica Karen Ansel.
"Konzervirana hrana je zdrava, a dodatna prednost je dug rok trajanja. Iako se smatra da konzervirana hrana ima manje hranjivih tvari od svježe, treba imati na umu da proces konzerviranja ne utječe na proteine, ugljikohidrate i masti ili na količinu minerala i vitamina topljivih u mastima (poput A, D, E i K). Ali zato što konzerviranje uključuje visoke temperature, neki vitamini topivi u vodi (poput C i B) mogu biti oštećeni", kaže Ansel.
Rizik konzumiranja konzervirane hrane nije zbog nutritivnih vrijednosti namirnica, nego zbog ambalaže. "Mnoge limenke sadrže BPA, kemikaliju koja može utjecati na određene hormone, utjecati na povišenje krvnog tlaka, povećati rizik od nastanka raka i utjecati na ponašanje", objašnjava Ansel.
BPA se koristi od 1960. za zaštitu metala od hrđanja i ulazi u hranu i piće. Iako su potpuni učinci BPA još uvijek nepoznati, a većina studija je provedena na životinjama, mnogi znanstvenici i liječnici smatraju da BPA može promijeniti način na koji funkcioniraju spolni hormoni estrogen i testosteron te negativno utjecati na reproduktivni sustav i mozak.
Doista postoji dokaz da BPA može poremetiti mozak i hormonske sustave. Studija iz 2016. godine u časopisu Clinical Endocrinology pokazala je da BPA može biti povezana s inzulinskom rezistencijom i pretilosti kod žena. Istraživanje 2017. u štakora pokazalo je da niskom razinom izlaganja BPA tijekom trudnoće može promijeniti način na koji tijelo obrađuje signale iz hormona gladi - što bi moglo poremetiti sposobnost mozga da razumije signale gladi i sitosti. Druga istraživanja čak su povezivala visoku razinu izloženosti karcinomu dojke i metaboličkih poremećaja uključujući policistični sindrom jajnika (PCOS).
Najveća je zabrinutost, međutim, o izloženosti BPA tijekom trudnoće. "Kod ljudi, izloženost BPA-u kada se fetus razvija može povećati rizik ponašanja (poput hiperaktivnosti i agresije), kasnijeg razvoja dojki tijekom puberteta, pretilosti, dijabetesa, bolesti srca i promjena u funkciji jetre", kaže dr. Maida P. Galvez, i izvanredna profesorica na Odjelu za okolišnu medicinu i zdravlje i pedijatriju na Medicinskom fakultetu Icahn na Mount Sinai.
Iako je BPA prisutna na mnogim mjestima uključujući medicinsku opremu, elektronsku opremu, glavni izvor izloženosti su namirnice koje jedemo, prema Nacionalnom institutu za zdravlje okoliša (NIEHS). Studija Johns Hopkins iz 2016. godine pokazala je da su ljudi koji su jeli samo jednu konzervu hrane tijekom dana imali povišenu koncentraciju BPA za 24% u usporedbi s konzumacijom konzumirane hrane, a konzumacija dvije ili više limenki povećale su koncentracije BPA za 54 posto.
Posljednje smjernice FPA-e o BPA, objavljene 2008. godine, postavile su dnevnu gornju granicu sigurne izloženosti na 50 mikrograma BPA po kilogramu tjelesne težine. No, stručnjaci kažu da su te preporuke zastarjele i trebale bi biti znatno niže. Galvez ukazuje na izvješće EPA-e, koje ukazuje da su neke studije na životinjama otkrile da doza manja od 1 miligrama pa i do 2 mikrograma po kg tjelesne težine dnevno može potencijalno imati negativne učinke.
Za sada je BPA još uvijek prisutan u konzerviranoj hrani. Izvješće iz 2016. otkrilo je da dvije od tri limenke u SAD-u sadrže BPA. "Preporuke su da ljudi što više kupuju svježe voće i povrće i izbjegavaju konzerviranu i prerađenu hranu", kaže Galvez. Osim što sadrži BPA, Ansel primjećuje da većina konzervirane hrane također sadrži visoke količine natrija. Prekomjerna potrošnja natrija, uzrokuje nadutost, zadržavanje vode u tijelu, visok krvni tlak.Stoga treba čitati deklaraciju o proizvodu i birati hranu koja sadrži niže količine natrija. Nutricionisti preporučuju da se hrana iz konzerve ispere pod vodom kako bi se smanjio sadržaj natrija, a budući da tuna sadrži određene količine žive FDA preporučuju maksimalnu konzumaciju od tri konzerve tunjevine tjedno.
Ansel kaže da se ipak ne treba previše brinuti oko hrane iz konzervi: "Ne preporučujem nikome da svaki dan jede konzerviranu hranu, ali ako nema drugog načina da unosiš povrće u organizam onda je i ono iz konzerve dobar izbor, a svakako treba i tražiti konzerve koje ne sadrže BPA."
