Kako se ohladiti tijekom ljetnih vrućina? Osvježit će te vegetarijanska prehrana bogata voćem i povrćem, čaj od metvice i pića od limete, a izbjegavati bi trebali slana i masna jela, alkohol i kofeinske napitke. Kako živa u termometru nemilice raste tako rijetko tko razmišlja kao gurman.
To i ne čudi jer su vrućine sinonim za ljeto, a masna i teška hrana koja grije organizam i čini vrućinu još nepodnošljivijom prirodnim tijekom postaje prošlost. No, iako je jasno da ljeti trebaš uskladiti vlastiti ritam te tjelesne napore okolini, nije potrebno odreći se hedonističkih sklonosti, osobito ako hranu doživiš kao dodatni način osvježenja. I sama priroda se za to pobrinula osiguravši mnoštvo sezonskih namirnica bogatih nutrijentima koje organizam najviše treba.
Prva linija obrane od nesnosnih vrućina
Za domaćice koje ne vole provoditi puno vremena u kuhinji, ljeto je idealno godišnje doba budući da i dostupne namirnice zahtijevaju kratku pripremu, a i same vrućine traže lagane i količinski manje obroke. U tom se smislu prvenstveno ističe voće i povrće kao odličan izvor vitamina, minerala, ali i antioksidansa, primjerice ß-karotena i likopena, koji nude dodatnu ljetnu pogodnost štiteći kožu od štetnog djelovanja sunčevih zraka.
Voće i povrće u pravilu obiluje vodom koja služi kao dodatni izvor prijeko potrebne tekućine te istovremeno hladi. Dodatno, ove su namirnice bogate kalijem, elektrolitom koji se intenzivno gubi znojenjem i kojeg je za optimalno funkcioniranje organizma nužno nadoknaditi.
Najbrži recept za osvježenje je priprema voćnih i povrtnih salata načinjenih od lubenice, dinje, breskvi, smokvi, ananasa, krastavaca, paprike, rajčice, zelene salate te tikvica i patlidžana. Odličan izbor su i razne vrste frapea s mlijekom od žitarica i voćem koji mogu poslužiti kao osvježavajući i hranjiv međuobrok.
Žitarice s limunovim sokom
Listu namirnica za osvježenje nadopunjuju i razne žitarice koje (nakon što su skuhane i ohlađene) u kombinaciji s ljetnim povrćem i zakiseljene limunovim sokom pružaju lakoprobavljiv obrok idealan za vruće ljetne dane. Dodatna pogodnost ovakvih obroka je obilje prehrambenih vlakana koje sadrži, a koja potiču pravilnu probavu i oslobađaju te osjećaja nadutosti djelomično uzrokovanog i gubitkom elektrolita znojenjem.
Uravnoteženi jelovnik koji optimizira zdravlje mora, naravno, osigurati dovoljne količine svih hranjivih tvari pa tako i proteina. No, za probavu najboljeg izbora ovih makronutrijenata – crvenog mesa potrebno je dosta energije koja posljedično zagrijava organizam. Stoga ljeti prednost valja dati lakoprobavljivim izvorima proteina, a tu nema premca ribi te plodovima mora. Potrebe za proteinima zadovoljit će i niskomasni mliječni proizvodi, a pri izboru sira prednost daj mekšim sirevima sa što manje masti poput svježeg kravljeg sira.
Diskutabilni začini
Svatko tko se ikad uputio u subtropske i tropske krajeve osvjedočio se u začinjenost lokalne hrane. Ljute papričice, svježi đumbir, curry, papar, i drugi ''agresivni'' začini sastavni su dio svih jela vrućih klima i iako ti se možda čini da tu nema pretjerane logike s obzirom da ti začini potiču zagrijavanje organizma, oni spašavaju populaciju od nesnosnih temperatura.
Naime, kratkotrajna posljedica njihove konzumacije jest zagrijavanje, ali dugotrajno potiču znojenje i na taj način hlade tijelo. Stoga slobodno eksperimentiraj sa svim egzotičnim začinima dok ne pronađeš onaj koji ti najbolje odgovara aromama i svojstvom hlađenja.
Napitci koji osvježavaju
Tijelo se uslijed velikih ljetnih vrućina rashlađuje znojenjem izlučujući pritom toksine, ali i elektrolite i vodu koje je neophodno neprestano rashlađivati. Kako bi nadoknadili izgubljenu tekućinu i pružili organizmu osvježenje, najbolje je posegnuti za vodom i nezaslađenim čajem temperiranim na sobnoj temperaturi.
Pri vrlo intenzivnom znojenju, dobar su izbor i izotonični napitci koji uz tekućinu nadoknađuju i izgubljene elektrolite, ali opet ohlađeni na sobnoj temperaturi jer previše hladna pića imaju nepoželjan učinak – pojačavaju osjećaj topline.
Alkoholna, gazirana i zaslađena pića te kofeinski napitci nisu dobar ljetni izbor jer povećavaju proces dehidracije stimulirajući izlučivanje tekućine iz organizma.
Ledena zabluda
U mislima mnogih, sladoled i ledeno pivo su visoko na listi ljetnih osvježenja, no nažalost ti isti su u zabludi, barem kada je riječ o dugotrajnom hlađenju organizma. Naime, unos bilo koje hrane ili napitka čija je temperatura znatno manja od tjelesne temperature tijela dovest će do početnog kratkotrajnog učinka hlađenja.
No, već nakon 15 do 20 minuta tijelo fiziološki reagira na gubitak toplinske energije na način da povećava dotok krvi u ''ohlađene'' dijelove uspostavljajući ponovno normalnu tjelesnu temperaturu i time ponovno grijući organizam. Stoga je krajnji učinak omiljenog sladoleda ili ohlađene pive ipak zagrijavanje organizma.
Dodatni savjeti
Sažeto, nekoliko je osnovnih prehrambenih pravila koja olakšavaju život pri ljetnim žegama:
- Najbolji način za sprječavanje zagrijavanja organizma je vegetarijanska prehrana, stoga obogati svoju trpezu voćem, povrćem, žitaricama i mahunarkama
- Hranu pripremaj pirjanjem i na lešo, izbjegavaj prženje i pohanje
- Izbjegavaj slana i masna jela
- Crveno meso i suhomesnate proizvode zamijeni ribom i plodovima mora
- Jedi češće, manje obroke
- Obavezno doručkuj kako ne bi došlo do naglog pada tlaka tijekom jako vrućih dana
- Čaj od metvice ili komorača te pića od limete, grejpa ili limuna dodatno će te rashladiti i pomoći regulaciji znojenja
- Lagana povrtna juha s dodatkom krastavca, tikvice ili tofua pružit će osvježenje i nadoknaditi elektrolite izgubljenje znojenjem
- Izbjegavaj alkohol i kofeinske napitke
- Unosi hranu i piće temperiranu na sobnoj temperaturi
