Ako su govedina, piletina i mliječni proizvodi redoviti dio tvoje prehrane, možda je vrijeme da napraviš neke promjene
Prema istraživanju Medicinskog fakulteta Sveučilišta Penn State u Pennsylvaniji, govedina, piletina i mliječni proizvodi mogli bi skratit životni vijek. Potencijalna opasnost leži u sumpornim aminokiselinama koje te namirnice sadrže, a istraživanje je pokazalo da konzumacija velike količine tih kiselina može dovesti do većeg rizika od kardiovaskularnih bolesti pa čak i smrtonosnog ishoda.
Dugoročno istraživanje
Istraživanje je trajalo 32 godine, a kada su istraživači pogledali rezultate gotovo 120 699 sudionika iz dvije studije, primijetili su da oni koji su uzimali dvostruko veću količinu sumpornih aminokiselina koja se smatra razumnom imali 12 % povećan godišnji rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti i 28 % veći rizik od umiranja od tog stanja. Također su otkrili da najveći dio sumpornih aminokiselina dolazi iz hrane poput govedine, piletine i mliječnih proizvoda.
"Novo istraživanje ističe da je prehrana bogata životinjskim bjelančevinama povezana s lošijim zdravljem", rekla je nutricionistica Lisa Young. Sumporne aminokiseline neophodne su za metabolizam i cjelokupno zdravlje, ali prosječna osoba u SAD-u prehranom unosi čak dva i pol puta više sumpornih aminokiselina od potrebnih. Istraživanje je pokazalo kako je za zdravlje srca potrebna prehrana bogata voćem i povrćem te biljnim proteinima kao što su grah i orašasti plodovi. Nutricionistica Young smatra kako nije potrebno eliminirati hranu bogatu sumpornim kiselinama, već se usredotočiti na stvaranje zdravih prehrambenih navika.
"Ovo može biti dio razloga zašto ljudi koji se pretežito hrane zdravom biljnom hranom imaju nižu stopu kardiovaskularnih bolesti od onih koji jedu velike količine mesa i mliječne hrane", rekla je Laila Al-Shaar, docentica epidemiologije i jedna od autorica istraživanja.
Al-Shaar je rekla da ljudi mogu dobiti svoju procijenjenu prosječnu potrebu za sumpornim aminokiselinama, odnosno 15 miligrama po kilogramu tjelesne težine dnevno, putem biljnih izvora ili ribe. Za odraslu osobu od oko 70 kilograma, na primjer, to bi značilo 1 šalicu tofua i 1 šalicu leće dnevno.
Najmanje 94 % sudionika bili su bijelci, a budući da su bili zdravstveni radnici, njihov socioekonomski status možda ne predstavlja cjelokupnu populaciju. To znači da se rezultati možda neće moći generalizirati na druge skupine, rekla je Al-Shaar. Dakle, druge bi studije trebale uključivati populacije s različitim načinom prehrane, posebno one čiji unos proteina prvenstveno dolazi iz biljnih izvora, dodala je.
