Odjeća je naš suputnik u svakom danu i osim što nas štiti, daje nam i osjećaj samopouzdanja u svim dnevnim izazovima, ali njezina cijena nije samo ono što platimo na blagajni. Za svaki komad odjeće troše se voda i energija, koriste se kemikalije i stvara otpad, a sve to ostavlja trag na našem planetu, domu svih nas.
Odjeća nas prati u svim trenucima, oblikuje našu svakodnevicu i govori o nama bez riječi. Ona može biti izvor radosti, samopouzdanja i udobnosti, ali iza njezine privlačne vanjštine skriva se i priča o resursima koje troši. Rijetko razmišljamo o tome da se njezina prava cijena ne mjeri samo u novcu, već i u vodi, energiji, kemikalijama i otpadu koji nastaju u procesu proizvodnje.
Koliko vode treba jedna majica?
Za izradu jedne pamučne majice potroši se oko 2700 litara vode, što je količina koju prosječna osoba popije u više od dvije godine, a ovi zabrinjavajući podaci dolaze iz procjena organizacije Water Footprint Network i UNESCO-a. Još je zapanjujuće da se za jedan par traperica potroši i do 7500 litara. Dok mi uživamo u novoj odjeći, rijeke i podzemne vode pune se bojama, pesticidima i otpadnim tvarima iz tekstilnih tvornica.
Tekstilna industrija odgovorna je za oko petinu svjetskog industrijskog onečišćenja voda, a situaciju dodatno pogoršavaju sintetička vlakna poput poliestera. Svako pranje takve odjeće otpušta tisuće mikroskopskih vlakana koja završavaju u oceanima, a kasnije i na našim tanjurima kroz ribu i plodove mora.
Plastika u odjeći
Problem ne staje na vodi. Modna industrija danas stvara 8 do 10 posto svih emisija stakleničkih plinova na svijetu, više nego svi međunarodni letovi i brodovi zajedno. Ako se nastavi ovim tempom, do sredine stoljeća mogla bi trošiti četvrtinu svjetskog ugljičnog budžeta. Posebno zabrinjava širenje poliestera, plastike koja se ne razgrađuje nego ostaje u okolišu i s vremenom stvara nove slojeve problema.
I dok emisije i kemikalije ostaju nevidljive oku, otpad nas sustiže na svakom koraku. Svake sekunde na svijetu završi jedan kamion odjeće na odlagalištu ili u spalionici. Više od devedeset milijuna tona tekstila godišnje postane otpad, a manje od jedan posto pretvori se natrag u novu odjeću. Brza moda sve to samo ubrzava jer kolekcije izlaze iz tjedna u tjedan, kupujemo sve više, a odjeću čuvamo sve kraće.
Briga o okolišu je naša odgovornost
Ipak, rješenje je puno bliže nego što mislimo. Kada odjeću razmjenjujemo ili poklanjamo, produžujemo joj život i smanjujemo štetu za okoliš. Djeca isto mogu učiti o tim vrijednostima kroz razmjenu igračaka i na taj način zajedno gradimo navike koje oblikuju budućnost.
Upravo u tome leži smisao Ekotlona, festivala zelenih navika koji se već pet godina zaredom pretvara u mjesto okupljanja svih onih koji žele živjeti odgovornije i zdravije. Kroz spoj aktivnosti u prirodi, ukusne i održive hrane te mode koja se temelji na ponovnoj upotrebi, Ekotlon zatvara krug održivosti i pokazuje da se promjena može dogoditi na zabavan i inspirativan način.
Ekotlon podsjeća koliko je važno brinuti o okolišu, poticati ekološki odgovorno ponašanje i prepoznati da su male odluke u svakodnevici one koje dugoročno oblikuju svijet. Svaki posjetitelj odlazi s porukom da upravo njegove navike čine razliku, a zajednička iskustva postaju trajna motivacija da svi zajedno živimo održivije, aktivnije i povezanije s prirodom.
Pridružite nam se 4. listopada na Ekotlonu, a detalje programa pronađite OVDJE.
Organizator Ekotlona su 24sata, generalni partner projekta je HEP, a ostali partneri OTP banka, INA, Turistička zajednica Grada Zagreba, JYSK, Grad Zagreb i Plavi ceker. Projekt podržavaju Interzero, Humana nova, Zeleni inkubator i Gastronomadi.
