Nekad u zapadnom svijetu smatrana hirom hipi generacije, joga danas postaje dijelom života najrazličitijih skupina ljudi. Ne čudi stoga činjenica da se međunarodni dan joge,priznat od strane UN-a, slavi u cijelom svijetu, a pada ove godine na dan 21. lipanj ujedno i prvi dan ljeta.
Svakodnevica suvremenog čovjeka ubrzanija je nego ikad prije. Stres je rastući problem našeg doba, koji se u zabrinjavajućoj mjeri počinje očitovati u zdravstvenim tegobama tijela i uma. Kaže se kako je higijena pola zdravlja. Svakodnevno peremo ruke, čistimo zube, kupamo se. Puno rjeđe prakticiramo rutinu koja predstavlja higijenu duha, a koja se ipak u današnje vrijeme sve više nameće kao nužna potreba da bismo vodili sretan, kvalitetan i ispunjen život. Upravo joga kao drevna disciplina znana i prakticirana tisućama godina prije, daje nam odgovor kako balansirati svoju duh, um i tijelo, te živjeti sretno, zdravo i potpuno ispunjeno.
Osam dobrobiti koje meditacija ima na duh i tijelo
Početci joge procjenjuje se na oko 4000 godina, a tijekom tog dugog perioda ova se disciplina svojim širenjem iz Indije na Zapad razgranala na brojne sustave. O svakome od ovih smjerova napisane su nekad malobrojne i tajne, a danas brojne knjige dostupne širokoj javnosti. Za prakticiranje joge ljudi se danas odlučuju iz različitih pobuda. Netko želi postići veću fleksibilnost i vitalnost tijela ili se osloboditi boli, netko teži opuštanju uma od svakodnevnih briga, dok je netko željan istražiti dubine vlastite svijesti u tišini meditacije.
Puno je elemenata u jogi, a uključuju psihofizičke vježbe tzv. asane, vježbe disanja odnosno pranajame, meditaciju i slično. Tako na primjer asane uključuju različite specifične položaje koji istežu i jačaju čitavo tijelo, pomažu razviti osjećaj ravnoteže i fleksibilnost, kao i svjesnost tijela i koncentraciju uma. Pranajame čine drevnu znanost o disanju, koje stimuliraju i povećavaju životnu energiju i vode do savršene kontrole prane kroz tijelo te se tako tijelo održava zdravim. Ove tehnike omogućuju optimalno djelovanje endokrinog, živčanog i probavnog sustava te mentalnu i fizičku stabilnost. Meditacija pak ima za cilj dovesti duh i tijelo u stanje potpune opuštenosti. Znanstveno je dokazano kako se redovitom meditacijom smanjuje količina kortizola (glavnog hormona stresa), opuštaju se mišići, povećava se koherencija mozga. A niz pozitivnih učinaka koje dobivamo meditacijom pokazuju kako ovom tehnikom možemo ublažiti stvaranje stresa i utjecati na kvalitetu života, od fizičkog do duhovnog nivoa. Zajedničko djelovanje navedenih elemenata u jogi čine savršene alate koji nam pomažu u poboljšanju kvalitete našeg življenja.
Tko može prakticirati jogu?
Joga ujedinjuje tijelo, um i duh te se stoga može smatrati duhovnom disciplinom, no osoba ne mora promijeniti svoja duhovna uvjerenja kako bi vježbala ove tehnike. Cilj joge je vraćanje prirodnom opuštenom i svjesnom stanju duha i tijela. Mnogobrojne koristi joge dostupne su mladim i starijim ljudima, bolesnima i zdravima, te pripadnicima bilo koje vjerske zajednice.
Joga također ima pozitivne učinke na djecu. Vježbe primjerene njihovom uzrastu pomažu djeci kroz igru razviti svijest o vlastitom tijelu, potaknuti ih na fizičku aktivnost te omogućiti održavanje zdravlja tijela i duha od najranije dobi.
Vježbe su preporučljive i mladima u pubertetu, kada dolazi do brojnih promjena u njihovim tijelima i umovima. Joga djevojkama i mladićima može pomoći da postanu smireniji i zdraviji, razviju samopouzdanje, te poboljšaju koncentraciju i pamćenje zahtjevnih školskih sadržaja.
