U petak 09. prosinca 2016. održan je Kick-off Meeting za projekt Brighter side of Exercise, u organizaciji Fitnes učilišta. Fitnes učilište je prva privatna ustanova za obrazovanje odraslih usmjerena na edukaciju kadrova u fitness industriji.
Cilj je kvaliteta i tako je nastala ideja za ovim projektom koji nastoji podignuti svijest o anoreksiji i važnosti liječenja poremećaja anoreksije tjelesnom aktivnošću i sportom, te njihov utjecaj na socijalni aspekt osoba oboljelih od anoreksije.
To sve će se ostvariti kroz suradnju mreže europskih stručnjaka s ciljem razvoja inovativnog modela vježbanja koji će biti unificiran na europskoj razini. Projekt je sufinanciran od strane EU preko programa Erasmus+ Sport. Fitnes učilište je jedini prijavitelj projekta i okupili smo stručnjake iz čak 16 zemalja koji će pomoći u realizaciji ovog projekta kroz osvještavanje javnosti o ovom problemu i zajedničkim znanjem kreirati standarde za siguran model vježbanja.
Liječenje anoreksije i fitness stručnjaci
Jedan od specifičnih ciljeva je i educirati fitnes stručnjake o pozitivnim, ali i negativnim utjecajima tjelesne aktivnosti na oboljele. Meeting je počeo u 09:15 s predstavljanjem projekta i upoznavanjem svih sudionika. Njih 32 predstavnika vodećih europskih institucija koje se bave liječenjem anoreksije te fitness stručnjaci. Pozitivan stav svih prisutnih i želja za učenjem i napredovanjem u liječenju ovog stanja će svakako dati odlične rezultate.
Kroz rasprave i radionice iskazao se stav psihologa, sociologa, fizioterapeuta, kineziologa. Sljedeći koraci Fitnes učilišta su istražiti najbolje prakse u Europi kroz sastanke i posjete vodećim europskim institucijama koje se bave ovim stanjem, dok će sudionici istražiti nacionalne smjernice njihovih zemalja što će biti prezentirano u svibnju 2017. na idućem zajedničkom sastanku. Projekt će kulminirati u rujnu 2017. kada ćemo na kongresu u Puli ugostiti 150 sudionika iz cijele Europe.
Sudionici će biti osobe koje su bolovale od anoreksije te svi ostali stručnjaci koji sudjeluju u liječenju, nutricionisti, psiholozi, fizioterapeuti, psihijatri, sociolozi, kineziolozi, i ostali. Anoreksija nervoza (lat. Anorexia nervosa) je poremećaj hranjenja od kojeg u EU boluje oko 10 milijuna ljudi. Prema zadnjim podatcima (2012.) u Hrvatskoj od ove bolesti pati više od 3.000 osoba.
Većina oboljelih su djevojčice u pubertetu, a zabrinjavajuća je činjenica da je dobna granica oboljelih sve niža. Zadnjih godina zabilježen je porast oboljelih dječaka, zahvaća oko milijun muškaraca godišnje, diljem svijeta. Anoreksija kod muškaraca naziva se manoreksija i najčešće se pojavljuje u grupi tzv. metroseksualaca. Uzroci manoreksije su slični uzrocima anoreksije, često su to emocionalne traume iz perioda dok su osobe bile djeca, podrugivanje zbog viška kilograma u školi. I naravno utjecaj medija, mode, reklama, gdje se i od muškarca očekuje savršen izgled.
Iskrivljena slika o vlastitom tijelu
Uglavnom šokira spoznaja o psihičkom utjecaju ove bolesti. Ako ste imali priliku biti u okruženju osobe oboljele od anoreksije poznate su vam možda i ove situacije. Iskrivljena slika o vlastitom tijelu, depresivna raspoloženja, abnormalna opsjednutost hranom popraćena unaprijed razrađenim ritualima, brojanje kalorija čak i iz žvakaćih gumama, skrivanje po kući u svrhu kompulzivnog vježbanja, stavljanje kamenja u džepove prije vaganja – sve su to trikovi u kojima su oboljele osobe i više nego uspješne.
Uglavnom perfekcionisti po prirodi, ulažu puno napora kako bi ostali neotkriveni, a kada se to i dogodi, niječu bolest i odbijaju liječenje. Da bi došlo do toga da oboljeli zatraže stručnu pomoć, potreban je nadljudski napor obitelji i bližnjih koji najčešće mjesecima nagovaraju na liječenje što većina oboljelih, odbija, a zdravlje je do tada već jako narušeno. Osobe oboljele od anoreksije imaju iracionalan strah od debljanja te odbijaju hranu iako su pothranjene, a kao saveznika u svojoj bolesti koriste vježbanje.
Bolest s najvećom stopom smrtnosti
Neshvaćene su od strane društva i često marginalizirane. Od svih mentalnih bolesti, anoreksija nervoza je bolest s najvećom stopom smrtnosti, stoga je od presudne važnosti upoznati javnost s tim poremećajem, senzibilizirati ju te predstaviti tjelesnu aktivnost, ne kao negativan sindrom ovog poremećaja, već kao instrument oporavka i socijalne inkluzije.
Pravilno odabrana i dozirana zdravstveno usmjerena tjelesna aktivnost u ovoj situaciji treba biti usmjerena prema povećanju gustoće kostiju, jačanju srčanog mišića i mišića lokomotornog sustava uz minimalan rizik dodatnog gubljenja tjelesne mase. Bitno je naglasiti da se oboljela osoba priključuje zdravstveno usmjerenoj tjelesnoj aktivnosti tek kada liječnik procijeni da je osoba spremna, odnosno da je rizik od bavljenja istom minimalan.
