Novo izvješće o klimatskim promjenama upozorava na sve brže zagrijavanje Zemlje, a iako je potrebno uložiti još više napora prema smanjenju emisije ugljičnog dioksida, pozitivni pomaci već se zamjećuju. U moru zagađivača okoliša izdvojila se nova skupina koja je na sve većem udaru javnosti i aktivista, a radi se o zvijezdama.
Još je 2018. Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC) najavio promjene koje trebamo poduzeti kako bi zagrijavanje planeta zaustavili na 1,5 ºC, no sada, pet godina kasnije, upozoravaju da je izazov postao još veći. Kada usporedimo situaciju od prije pet godina i danas, svakako vidimo da se o klimatskim promjenama više razgovara, no usprkos svim dosadašnjim potezima, Zemlja se i dalje zagrijava te ICPP upozorava da ćemo globalno zagrijavanje od 1,5 ºC dosegnuti još ranije, između 2030. i 2035. godine.
Kako bi se zaustavilo na toj brojci, kolektivnim naporima potrebno je smanjiti emisije ugljika za 43 posto do 2030., odnosno 60 posto do 2035. u usporedbi s emisijama iz 2019. Tajnik UN-a António Guterres opisao je izvješće kao poziv da ekstremno ubrzamo sve planove i ideje koje će doprinijeti tom cilju.
Posljedice globalnog zagrijavanja i utjecaj na klimu osjete se ne samo kroz sve veći broj suša, požara i poplava nego i direktnim utjecajem na zdravlje. Savršen primjer za to je produžena sezona alergija. Zbog zagrijavanja Zemlje produžio se period cvjetanja biljaka te je samim time i produžena sezona alergija. Također određenim plijesnima i gljivicama odgovaraju takvi topli i vlažni uvjeti što donosi više respiratornih problema i infekcija.
Slavne osobe - zagađivači okoliša koji su sve više u fokusu
Kroz posljednjih godinu dana u fokus javnosti je došla jedna potpuno nova kategorija zagađivača okoliša, a to su slavni glumci, pjevači ili influenceri. Ekstravagantan život zvijezda nekada je bio nedostižni ideal kojem se javnost divila, no uz globalnu recesiju i klimatsku krizu, ta ista javnost shvaća koliko je ekstravagantan i nemaran život bogatih i slavnih nešto što bi trebalo kritizirati, ne slaviti. Primjerice, Kim Kardashian i Sylvester Stallone su više puta prekršili ograničenje potrošnje vode za 150 posto tijekom sušnih perioda u Kaliforniji zbog čega su ih fanovi napali na društvenim mrežama.
Kylie Jenner i Taylor Swift kritizirane su zbog pretjeranog korištenja privatnih zrakoplova, navodi Time. Prisjetimo se samo 17-minutnog putovanja privatnim zrakoplovom koje je Kylie napravila kada je isti put mogla prijeći automobilom i tako značajno smanjiti količinu emisija. Također je objavila i fotografiju gdje s partnerom Travisom Scottom stoji ispred dva privatna zrakoplova uz tekst "Hoćemo li danas ići tvojim ili mojim?" što je razbjesnilo čak i njezine fanove te je zbog negativnih komentara obrisala objavu.
Kylie Jenner i Travis Scott ispred svojih privatnih zrakoplova
Dok prosječna osoba kroz putovanje zrakoplovom godišnje proizvede oko sedam tona CO2, za zvijezde ta brojka iznosi prosječno 3300 tona CO2 za isto razdoblje. Nisu samo privatni zrakoplovi izvor prekomjernog zagađenja, tu su i superjahte. Svaka od njih u prosjeku proizvede oko 8000 tona CO2 godišnje.
Pomaci u pravom smjeru se ipak vide
Eko-anksioznost nije novost, no ova vrsta anksioznosti koju izaziva strah oko zagrijavanja Zemlje i budućnosti koju donose posljedice klimatskih promjena postala je sve češća. Egzistencijalni strah postaje još veći zbog oštrih upozorenja organizacija poput ICPP, no ona su jednostavno nužna kako bi se upozorilo da je situacija stvarno ozbiljna. Ipak, spoznaje o tome da se ipak mali pomaci prema cilju očuvanja Zemlje ipak vide mogu pomoći. Sve ove pozitive stvari dogodile su se ili su zabilježene od početka 2023. godine.
Jedan od uspješnijih projekata koji već daje rezultate je djelomična ili potpuna zabrana korištenja jednokratnih plastičnih vrećica koja se provodi u više od 100 zemalja svijeta. EuroNews navodi kako je u nekim dijelovima svijeta, primjerice New Jerseyu u SAD-u broj prikupljenih plastičnih vrećica u prirodi manji za 37 posto. Iste brojke zabilježili su i za plastične slamke. U Irskoj je korištenje jednokratnih plastičnih vrećica opalo za čak 90 posto.
Sve je više zemalja čije vlade potežu ozbiljne poteze prema smanjenju emisija ugljika, a najnoviji primjer je Australija koja je stavila ograničenje na količinu emisija koje mogu proizvesti rudnici ugljena i naftne rafinerije te od njih zahtijevaju da emisije smanje za pet posto svake godine.
Solarni paneli
Države članice Ujedinjenih naroda su prije nešto više od 10 dana usvojile povijesnu odluku kojoj je cilj zemlje koje jako zagađuju okoliš pravno progoniti zbog neuspjeha u rješavanju klimatske krize. Više od 130 država članica UN-a glasalo je za rezoluciju na Općoj skupštini u New Yorku. Poziva se na najviši sud na svijetu, Međunarodni sud pravde, da objasni obveze država u borbi protiv klimatske krize.
EuroNews također navodi kako su pozitivni pomaci prema sve većem korištenju obnovljivih izvora energije zabilježeni u Švicarskoj gdje se solarni paneli postavljaju između šina željezničkih tračnica. To je samo jedna od ideja kako iskoristiti naizgled neiskoristive površine, a osim tračnica uskoro bi se mogle pronaći i uz ceste, na velikim farmama i sličnim neiskorištenim mjestima. Sličan primjer možemo vidjeti i u Nizozemskoj gdje su brdo otpada iz kućanstava visoko 25 metara obložili solarnim panelima te sada proizvode dovoljno energije za 2,5 tisuće kućanstava. Parkirališta, komercijalna jezera, pašnjaci za ovce, plantaže jagoda, napuštene crkve, željezničke stanice i zračne luke također su opremljeni panelima. Nizozemska sada ima više od 48 milijuna instaliranih solarnih panela što je prosječno dva po stanovniku.
Četiri klimatska rješenja za smanjenje emisije ugljika
Iako se događa sve više promjena koje doprinose smanjenju globalnog zagrijavanja u gotovo svim zemljama svijeta, postoji još mnogo toga što moramo i možemo učiniti. ICPP izvješće navodi da su ova četiri poteza ključna.
Investiranje u obnovljive izvore energije - Značajno smanjenje korištenja fosilnih goriva je ključno za smanjenje emisija ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova. Navode da je energija vjetra i sunca trenutno najisplativija, no da je važno imati više različitih izvora kako bi se osigurala dovoljna količina energije.
Zaštita šuma i drugih ekosustava - Ključno je spriječiti daljnji gubitak šuma i drugih staništa koja služe kao pluća Zemlje, a potrebno je više ulagati i u ponovno pošumljavanje. Najviše su ovim problemom pogođena tropska područja, no ističu da ne smijemo zaboraviti ni planinska i polarna područja gdje se također gubi sve više staništa.
Ograničiti emisije u industriji hrane - Izvješće pokazuje da poljoprivreda i industrija proizvodnje hrane uzrokuju gotovo četvrtinu globalne emisije ugljičnog dioksida, ali i mnogih drugih stakleničkih plinova poput metana i dušikovog oksida. Promjena našeg jelovnika nije ključ smanjenja emisije na tako velikoj razini, ključna je optimizacija sustava navodnjavanja, korištenja zemlje koja je na raspolaganju te efikasnijem uzgajanju stoke.
Promijeniti životne navike ljudi - Kako bi se smanjio štetan utjecaj na okoliš, industrije i vladajući trebaju napraviti velike i ključne poteze, no to ne znači da svatko od nas ne može doprinijeti. Svojim primjerom možemo pozitivno utjecati na ljude oko nas.
