Međuvladino povjerenstvo UN-a za klimatske promjene (IPCC) objavilo je najveće istraživanje o klimatskim promjenama do sada koje upozorava da pod hitno trebamo promijeniti navike jer nas u protivnom očekuje crn scenarij prepun velikih oluja, poplava, požara, ali i ozbiljnog porasta razine mora na godišnjoj razini
Čak 234 znanstvenika iz 66 zemalja usuglasili su se da je sada krajnje vrijeme za velike promjene. Međuvladino povjerenstvo UN-a za klimatske promjene (IPCC) objavilo je najveće izvješće o klimatskim promjenama do sada, a rezultati su uistinu zabrinjavajući. U samom izvješću citirano je 14 tisuća istraživanja. Posljednje izvješće objavljeno je 2013. godine, a već od tada do danas situacija se značajno promijenila na gore. Promijenio se i ton kojim nam se znanstvenici obraćaju pa tako više ne potiču na moguće promjene nego ih naređuju.
Ova velika skupina znanstvenika složila se da su sada sigurni da čovječanstvo svojim nedogovornim i nepromišljenim ponašanjem potpuno mijenja klimu te da su neke promjene toliko velike da ih više ne možemo obratiti. Kako prenosi BBC, glavni tajnik UN-a izvještaj je nazvao crvenim alarmom za čovječanstvo. Izvješće je objavljeno tri mjeseca prije održavanja konferencije COP26 na kojoj će se okupiti delegacije svih zemalja UN-a kako bi raspravljali o posljedicama klimatskih promjena i načinima kako ih možemo spriječiti ili umanjiti.
Promjenama svjedočimo svakodnevno
Samo ovog ljeta mogli smo vidjeti koliko su života odnijele razorne poplave, koliko je zemlje progutao požar, ali i osjetiti kako su temperature postale neizdržive. Sve su to znakovi koji ukazuju na istinitost klimatskih promjena uzrokovanih djelovanjem čovječanstva. Ako još i postoji netko tko u klimatske promjene ne vjeruje, najnovije izvješće uvjerit će ga suprotno.
Izvješće predviđa katastrofalne posljedice ako nešto ne poduzmemo
U izvješću je opisana budućnost našeg planeta u odnosu na to koliko smo spremni na promjene. Porazna informacija je da čak i uz najstrože rezove nećemo moći spriječiti porast globalne temperature za 1,5 stupnja Celzija iznad predindustrijskih temperatura. Možda ti se jedan stupanj čini malo, no pokušaj se samo prisjetiti koliko se drugačije osjećaš kada imaš tjelesnu temperaturu 37 i 38 stupnjeva Celzijevih. Tako mala razlika u temperaturi može ostaviti velike posljedice na klimu.
Razorne oluje, veliki požari i ostale prirodne katastrofe koje su nekada bile rijetke sada su postale češće nego ikad. Snažni toplinski valovi nekada su se događali svakih 50 godina, a sada će se događati najmanje jednom u 10 godina. Kiša i snijeg postaju sve veći problem jer ih u godini dana padne puno više nego prije dok tropske ciklone postaju sve jače. Ono što možemo vidjeti i ovih dana je da sezona požara počinje ranije, traje sve duže te je puno intenzivnija.
Porast razine mora prijeti obali, baš kao i sve razornije oluje
Led na Arktičkom oceanu nekada je bio postojan i ljeti, a danas ga je sve manje. Predviđa se da će potpuno nestati barem jednom do 2050. godine - prema najoptimističnijem scenariju. Trenutna razina leda na Arktiku najmanja je u posljednjih tisuću godina. Otapanje ledenjaka prati i sve viša razina mora koja će porasti za dva do tri metra čak i ako globalno zagrijavanje zaustavimo na 1,5 stupanj Celzijev.
Još mračniju budućnost znanstvenici predviđaju za period do 2100. godine kada bi obalni udari mora koji su se do sada događali jednom u stoljeću mogli događati na godišnjoj razini. Ako nastavimo razarati Zemlju ovim tempom, do 2300. godine razina mora bi mogla narasti za čak 15 metara.
Katastrofalne posljedice mogu se umanjiti brzim djelovanjem
Nakon objave rezultata ovog opsežnog istraživanja, glavni tajnik UN-a António Guterres je komentirao kako još ima nade da spasimo situaciju, ali samo ako se udružimo i u akciju krenemo odmah. Dodaje da nemamo vremena za odugovlačenje i izgovore te da očekuje od čelnika vlade i velikih kompanija da poduzmu drastične korake kako bi ostvarili ideje koje će biti iznesene na konferenciji.
Ako želimo postići cilj postavljen Pariškim sporazumom da zagrijavanje Zemlje ograničimo na 1,5 stupanj Celzijev morat ćemo se pridržavati "proračuna ugljika", odnosno količine ugljika koji možemo ispustiti u atmosferu prije nego što cilj postane nedostižan. Izvješće donosi kako ćemo ovim tempom tu količinu premašiti u narednom desetljeću. Do kraja "proračuna" imamo oko 400 milijardi tona ugljika što je alarmantno jer trenutne globalne emisije iznose oko 40 milijardi tona ugljika godišnje.
O tome kako će se obračunati s globalnom emisijom ugljika i načinima prevencije daljnjih katastrofa delegati će raspravljati od 31. listopada do 12. studenog na COP26 konferenciji, a do tada u nastavku pogledaj službenu press konferenciju IPCC-a u kojoj predstavljaju detalje izvještaja. Cijelo izvješće možeš pročitati ovdje.
