Nalijepi li se na namirnicu etiketa "superhrane" ili "zdrave namirnice" prodaja će narasti za minimalno 50 posto, što je dokaz trendova u prehrambenoj industriji i želje ljudi da jedu navodno što zdravije, organskije i kvalitetnije namirnice.
Svjetski dan hrane se svake godine obilježava 16. listopada, na dan kad je 1945. godine u sklopu Ujedinjenih naroda (UN) osnovana Organizacija za prehranu i poljoprivredu. Ovaj se dan obilježava u više od 150 zemalja svijeta.
Bilo da je riječ o kokosu ili kvinoji, hrana u koju se kunu tzv. lifestyle gurui i nije tako dobra kao što se misli, barem ne iz perspektive zdravlja našeg planeta.
Kvinoja drastično smanjuje plodnost tla
Riječ je o jednoj od najnovijih supernamirnica, a bezglutenska je alternativa tjestenini ili kus-kusu. Vegetarijanci je obožavaju jer sadrži neobično puno proteina za žitarice (do 18 posto). Također sadrži i esencijalne aminokiseline, antiupalne supstance te tvari koje se povezuju s mršavljenjem.
Unatoč pozitivnim stranama, zahvaljujući pojačanoj potražnji zapadnih zemalja uzgoj u Boliviji, Ekvadoru i Peruu je na svojim maksimalnim granicama. Toj regiji prijeti veliko smanjenje plodnosti tla, budući da zbog velike vrijednosti farmeri sade samo kvinoju te su napustili tradicionalne načine uzgoja te usjeve koji štite plodnost tla i sprječavaju eroziju. Osim toga, porast cijene kvinoje je tu namirnicu učinio nedostupnom siromašnom stanovništvu koje ju je tradicionalno konzumiralo te se okreću jeftinijoj, kao i nezdravijoj zapadnjačkoj hrani.
Zbog kakaa nestaje amazonska prašuma
Odnosi se na sirovi kakao koji su Inke smatrali napitkom bogova. Danas ga obožavaju zanesenjaci zdravom hranom jer je minimalno procesuiran, ne sadrži dodane mliječne proizvode i može se koristiti u veganskim receptima. Čisti kakao sadrži četiri puta više kakao zrna od onog koji se stavlja u čokolade. Ipak, to predstavlja još veće opterećenje za regiju koja je ionako pod pritiskom velike potražnje.
Zapadna Afrika je tradicionalno najveći proizvođač, no ostarjela drva, bolesni usjevi, paraziti i ekstremni vremenski uvjeti uzrokuju smanjenje uroda, a proizvodnja se pojačava u Južnoj Americi. Peru je od 1995. peterostruko povećao svoju proizvodnju kakaa, a kompanije zadužene za to iskrčile su i očistile na tisuće hektara nezamjenjive amazonske prašume, koja se još naziva i "plućima svijeta". Afričke zemlje poput Obale Bjelokosti, Gane i Nigerije također su pretrpjele značajno krčenje šuma kako su se plantaže kakaa širile.
Umjesto ljudi, vodu pije avokado
Jedino voće s visokim razinama monozasićenih masnih kiselina zdravih za srce, uz dodatak brojnih vitamina i minerala te vlakana, iznimno je popularno danas. No, u proizvodnji avokado zahtijeva ogromne količine vode, s čime se povezuje i veliko isušivanje u dijelovima gdje ga se kultivizira - Čileu, Meksiku i Kaliforniji.
U Južnoj Americi proizvodnja je na svom vrhuncu - od 3500 hektara avokado drveća 1993. do 29.000 hektara u 2014. Velik dio kultivizacije veže se uz brežuljkasto područje u centralnom Čileu gdje je količina padalina minimalna, a svaki hektar avokado drveća zahtijeva na milijune galona litara godišnje. Kako bi se to osiguralo, isušuju se rijeke, a ljudi ostaju bez pitke vode.
Bademi kao uzrok požara
Dugo poznati zbog svojih zdravstvenih dobrobiti, bademi su i danas popularni kako studije sve češće dokazuju njihovu efikasnost u snižavanju razina kolesterola te povećanja razina antioksidansa i vitamina E. Ti orašasti plodovi također su dobar izvor bakra i magnezija, a obožavaju ga sljedbenici zdrave prehrane koji od njega često proizvode bademovo mlijeko.
Kalifornija danas proizvodi 82 posto svih badema na svijetu, a to troši na milijune galona vode. Duž kalifornijske Centralne doline koja veličinom odgovara površini Engleske, bademi se protežu do kuda vam pogled seže. Zbog toga se iscrpljuju sve vodene zalihe, što je nažalost i jedan od najvećih uzroka velikih požara koje svake godine pogađaju to područje.
Uzgajivači kokosa su najsiromašniji ljudi na svijetu
Nema toga u što se danas ne stavlja kokos, kao ni namjene - od kozmetičke do zdravstvene. Popularnost te tropske namirnice svakako je zaslužena zbog velike količine zdravih masnoća koje sadrži. No, kako svake godine kokosova palma stari, proizvodi sve manje plodova, pa ih je potrebno sve više saditi kako bi se održala razina proizvodnje.
Intenzivna kultivizacija u Indoneziji, Indiji i Filipinama toliko šteti kvaliteti tla da se farmeri sve češće moraju oslanjati na pomoć pesticida i umjetnih gnojiva, koji dospijevaju u vodu koju ljudi piju te je zagađuju. Uzgajivači kokosa su obično iznimno siromašni, a većina njih za "siću" prodaju svoje plodove, koje otkupljuju velike kompanije i raspačavaju po tvornicama diljem svijeta.
Zbog uzgoja soje za prehranu stoke dolazi do deforestacije i povećane upotrebe pesticida
"U većini zemalja životinje se više ne hrane travom, već kukuruzom i sojom. Na globalnoj razini, više od 70 % posto pšenice, raži, zobi, kukuruza i soje odlazi u hranu za životinje u uzgoju. Ovo sa sobom povlači to da je jedan od glavnih uzroka deforestacije brazilskih šuma stočarstvo i uzgoj soje za prehranu životinja. Masovni uzgoj životinja u EU-u ovisi o prehrani sojom, a osobito genetski modificiranom sojom, svjetski najprodavanijem genetski modificiranom usjevu. Porastom proizvodnje usjeva, osobito soje za uzgoj životinja, raste i potrošnja pesticida. Što se tiče stakleničkih plinova, prema istraživanju FAO-a, samo Brazil ispušta 7,7 kilograma stakleničkih plinova za svaki kilogram uzgojene soje, osnovne žitarice za prehranu životinja iz uzgoja", tvrde Prijatelji životinja.
