Stvari su jednostavne, svi žele brzo smršavjeti iako većina zna da brze dijete daju kratkoročne rezultate. Unatoč tome mnogi pokleknu pred obećanjem "za 14 dana pet kilograma manje". Nutricionisti objašnjavaju što brze dijete dugoročno čine tijelu.
Brze dijete su inače poznate kao programi potpune zamjene prehrane (total diet replacement programs ili TDR), a uključuju smanjenje unosa kalorija na iznimno nisku razinu kako bi se postigao ogroman kalorijski deficit u kratkom razdoblju. Poznato je da su neodržive, čak i na nekoliko dana, a često mogu uzrokovati neočekivane posljedice za dugoročno zdravlje. Ali što zapravo znači brza dijeta? Planovi koji vas uče kako smršaviti u tjedan dana ili izgubiti oko šest kilograma u mjesec dana nikada nisu bili popularniji, a dvoje nutricionista govori za Womenandhome o brzim dijetama, funkcioniraju li i kakav učinak imaju na tijelo.
Što je brza dijeta?
Nutricionistica Jenna Hope za Womenandhome objašnjava da brza dijeta podrazumijeva drastično mijenjanje prehrambenih navika na vrlo kratko vrijeme, primjerice prije nekog važnog događaja. U nekim slučajevima, kako bi se postiglo ovo radikalno smanjenje unosa kalorija, dijete zahtijevaju od osobe da se odrekne čvrste hrane i zamijeni ih tekućim obrocima i sokovima jer oni prirodno sadrže puno manje kalorija.
U praksi brza dijeta izgleda poput planova kao što je dijeta Fast 800, koja potiče osobu da u početku smanji unos na samo 800 kalorija dnevno, u odnosu na 2000 kalorija koliko je potrebno primjerice prosječnoj ženi. Detoks sokovima, koje promiče zamjenu hrane nizom alternativnih sokova, 7-dnevni plan detoksikacije i vojnička dijeta, samo su neki od popularnih brzih dijeta koje navodno omogućuju ljudima da brzo smršave.
Omogućuje li brza dijeta mršavljenje?
Nutricionist Rob Hobson objašnjava kako se mršavljenje brzom dijetom događa samo zato jer osoba unosi vrlo malo kalorija. Radi se zapravo o kalorijskom deficitu, što je temelj mršavljenja. Bez tog većeg omjera broja utrošenih kalorija u odnosu na unesene kalorije, gubitak težine jednostavno nije moguć. Međutim, to se može postići puno zdravijim pristupima od brzih dijeta. "Bolje je koristiti sporiji pristup tijekom duljeg razdoblja za mršavljenje, jer je manja vjerojatnost da će se vratiti izgubljena težina", kaže Hope.
Hope dodaje da što je mršavljenje sporije, vjerojatnije je da će tjelovježba i zdrava prehrana postati dio životnog stila. To, objašnjava istraživanje Medicinskog sveučilišta Južne Karoline, što znači da ćete u budućnosti moći lakše smršavjeti, ako vam je to cilj pa čak i izbjeći dijete. Također ćete drastično smanjiti rizik od ozbiljnih stanja kao što su kardiovaskularne bolesti i dijabetes tipa 2, što zauzvrat smanjuje rizik od rane smrti.
Brza dijeta potiče nezdrav stav prema hrani koji može dovesti do ozbiljnih problema poput poremećaja hranjenja. "Ali postoji zapravo niz razloga zašto će ovaj pristup mršavljenju vjerojatno biti neuspješan", kaže Hobson, a ovo su neke od nuspojava brzih dijeta.
Glad
Očekivano, ali to je ključni čimbenik koji brzu dijetu od samog početka čini neuspješnom. “Možda ćete se moći nositi s tim u početnim fazama dijete, ali kako vrijeme prolazi, neprestana glad može dovesti do recidiva. U nekim slučajevima to može izazvati epizode prejedanja što je karakteristično za jo-jo dijete,” kaže Hobson.
Dodaje da ova vrsta dijete također može utjecati na vaše raspoloženje dok se nosite s gladi, ograničenjima i mogućim nedostatkom hranjivih tvari, a prema istraživanju Sveučilišta Sjeverne Karoline sve to će vjerojatnije dovesti do prejedanja.
Brza dijeta može izazvati epizode prejedanja i osjećaj gladi
Konstipacija
“Nizak unos kalorija također može dovesti do niskog unosa vlakana, što bi zauzvrat moglo pridonijeti promjenama u kretanju crijeva i povećanom riziku od zatvora”, objašnjava Hope.
Nedostatak hranjivih tvari
"Provođenje niskokalorične, restriktivne dijete može predstavljati rizik od nutritivnih nedostataka jer su manje šanse da ćete dobiti sve hranjive tvari koje su vam potrebne", kaže Hope. Hobson dodaje da bi to moglo dovesti do nedostatka hranjivih tvari poput niske razine željeza i nedostatka vitamina B i magnezija. "Drastično smanjenje unosa hrane uz izbacivanje određenih grupa hrane može dovesti do nedostatka hranjivih tvari što može utjecati na zdravlje na mnoge načine", kaže Hobson. Objašnjava da niska razina željeza može dovesti do umora i iscrpljenosti te uzrokovati loše raspoloženje, dok nedostatak vitamina B i magnezija također može utjecati na raspoloženje i san. Nizak unos kalcija također može biti štetan za gustoću kostiju.
Kulminacija svega toga, slažu se Hope i Hobson, čini postizanje bilo kakvih zdravstvenih ciljeva vrlo teškim, bez obzira radi li se mršavljenju ili nekom drugom cilju. "Stvarni učinak takvih nedostataka ovisi o vremenu provedenom na ekstremnim dijetama, ali učinci se mogu osjetiti čak i ako se dijeta kratkoročno provodi", kaže Hobson.
Sporiji metabolizam
Kada je riječ o mršavljenju, usporen metabolizam posljednja je stvar koju želite. Kao što objašnjava studija Nacionalnog instituta za zdravlje i medicinske znanosti, metabolizam je odgovoran za niz tjelesnih procesa, uključujući brzinu sagorijevanja kalorija tijekom odmora i tjelovježbe. "Kada se tijelo osjeća ugroženo zbog niskog unosa energije, ono može početi čuvati energiju. To može pridonijeti usporavanju metabolizma”, objašnjava Hope.
Ali to neće utjecati samo na sposobnost gubitka masnoće, već će tijelo početi razgrađivati i mišićnu masu za energiju jer mu nedostaje energije. "Ovo također može pridonijeti smanjenju metabolizma jer mišićna masa ima veće potrebe za energijom nego masno tkivo", kaže Hope.
Poremećena razina hormona
Jedan od zabrinjavajućih dugoročnih učinaka brze dijete je povećanje hormona gladi. “Brze dijete su jednostavno neodržive i mogu 'uništiti' hormone”, kaže Hope. Možda ćete u početku uspješno smršavjeti, ali u jednom trenutku to će prestati jer će se vaše tijelo boriti da spriječi gladovanje. Istraživanje Sveučilišta Christian-Albrechts pokazalo je da imamo zadanu točku težine, što je težina na koju je tvoje tijelo programirano pod utjecajem nekoliko čimbenika, kao što su genetika, hormoni, stil života i okolina.
Jedan od načina na koji se tijelo bori protiv ove gladi je smanjenjem razine leptina (hormona sitosti) i povećanjem grelina (hormona gladi), što prema Hobsonu može nekim ljudima u budućnosti otežati održavanje težine.
No, dokazi pokazuju da to nije samo kratkoročna nuspojava. Kao što opisuje studija Sveučilišta u Melbourneu, drastična restrikcija može ozbiljno poremetiti razinu vaših hormona zbog čega ćete možda osjećati trajnu glad. Studija je promatrala 50 osoba s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilih osoba koje su unosile između 500 i 550 kalorija svaki dan tijekom 10 tjedana. Sudionici su izgubili na težini tijekom tog razdoblja, ali su vratili polovicu izgubljene težine, a na kraju ispitivanja svi su sudionici imali značajno manje leptina i peptid YY hormona, koji su uključeni u stvaranje signala sitosti. Također su imali i više grelina i želučanog inhibitornog polipeptida, što može izazvati osjećaj gladi. To je značilo da su se sudionici osjećali gladnijima nego prije, čak i godinu dana nakon završetka studije.
Dakle, bez obzira na događaj ili situaciju, brza dijeta jednostavno nije vrijedna moguće kratkoročne nelagode i budućih zdravstvenih problema, pogotovo kada je sasvim moguće zdravo smršaviti tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Ako trebate pomoć pri mršavljenju, obratite se svom liječniku i nutricionistu.
