Svi znamo da slana hrana izaziva žeđ, ali dugoročno takva prehrana vodi do smanjene konzumacije vode, tvrde znanstvenici. Dodatno, visok udio natrija u prehrani pojačava glad, pa se tako slana hrana može vezati uz prejedanje, dakle i debljanje.
Otkriće da slana prehrana zapravo smanjuje žeđ, a pojačava glad narušava stotinjak godina stara vjerovanja o prehrani.
Riječ je o dva odvojena istraživanja. Prvo su proveli američki i ruski znanstvenici na ruskim astronautima koji su sudjelovali u programu simuliranih letova. Pošto su proveli mjesece u kontroliranim uvjetima, predstavljaju idealne ispitanike za ovakvu vrstu istraživanja.
Je li himalajska sol usitinu zdravija od obične kuhinjske?
Znanstvenici su postepeno smanjivali njihov dnevni unos soli, sve dok s početnih 12 grama nisu došli na 6 grama soli dnevno. Očekivali su da će astronauti, posljedično, tada pili manje vode i rjeđe biti žedni. Međutim, dogodilo se potpuno suprotno.
Ispitanici su potvrdili i jači osjećaj gladi, pa je tako autor studije dr. med. Jens Titze zaključio: "Da smo im dali više hrane, zasigurno bi se udebljali.", prenosi Health.
Stdija na miševima potvrdila rezultate
Druga studija je provela eksperiment iste vrste, ali na miševima. Budući da im u ovoj studiji nisu ograničavali količinu dostupne hrane, miševi su se udebljali kada im je povećan unos soli, čime je još jednom potvrđena hipoteza o tome da visok udio soli u prehrani jača glad, a samim time i deblja.
Sol - začin života ili bijela smrt?
Povećan unos soli utjecao je i na mišiće, tj na raspadanje proteina u mišićima. Njihovo raspadanje bilo je popraćeno povećanjem razine glukokortikoida, skupine kortikosteroida koja se veže uz razvoj dijabetesa, pretilosti, srčanih oboljenja i osteoporoze.
Kratkoročno gledano, ako pojedeš šaku slanog kikirikija, bit' ćeš žedna. Ono što ove studije istražuju je utjecaj kontinuirane prehrane s visokim udjelom soli na organizam. Prema tome, u redu je pojesti nešto vrlo slano tu i tamo, ali vodi računa o tome da ti ne prijeđe u naviku.
