Ponekad se kasno ustaneš pa preskočiš doručak ili imaš sastanak u vrijeme ručka pa ne stigneš jesti, a ponekad dođeš kasno kući s vježbanja i nije ti do hrane ili jednostavno isprobavaš isprekidani post s namjerom da izgubiš na težini. Ako su ti ovi scenariji poznati znaj da tijelo može imati i dobre i loše reakcije na propuštanje obroka, a to ovisi o zdravstvenom stanju, dobi i razini aktivnosti.
Stručnjaci objašnjavaju što se točno događa s tvojim tijelom kada propustiš obrok. Dr. sc. Jasmina Ćatić, kardiologinja iz Specijalne bolnice Sveta Katarina objasnila je da postoje razne vrste posta i gladovanja, a neke vrste posta mogu smanjiti razinu homocisteina, neproteinske aminokiselina čiji je visoki nivo povezan s raznim kardiovaskularnim bolestima. Isto tako, HDL koji je 'dobar' kolesterol se može povećati.
"U stanju gladovanja naše se tijelo adaptira na nizak unos energije i aktivira alternativne metaboličke puteve. U stanju gladovanja katabolički hormoni pojačavaju proizvodnju glukoze u jetri i smanjuju iskorištavanje glukoze u skeletnim mišićima i masnom tkivu. Promjene u tijelu ovise o tome koliko dugo gladovanje traje i radi li se o potpunom gladovanju ili se unosi minimalna količina određene hrane (npr. povrtni i voćni sokovi).
Gubit ćeš na težini, ali postoji zamka
Naravno, jedan od očitih učinaka dosljednog preskakanja obroka je gubitak težine. "Preskakanje obroka provedeno na pravi način, odnosno kao povremeni post može imati dobre zdravstvene prednosti, kao što je gubitak težine", objašnjava nutricionistica Brooke Alpert, autorica The Diet Detox za Prevention.com. "Ali postoji pravi i krivi način za to. Ako preskačeš obroke da bi kaznila samu sebe, to je nezdravi izbor. Alpert kaže da ljudi koji preskaču obroke samo zato da bi se mogli opustiti i uživati u hrani na miru, obično pregledne i onda pojedu veliku količinu hrane odjednom te u tom slučaju izostanu povoljni učinci posta te ne dolazi do smanjenja težine."
U studija objavljenoj u The Journal of Nutrition iz 2017. godine dokazano je da je optimalan način posta ili izostavljanja jednog obroka konzumacija velikog doručka i prosječnog ručka, pet, šest sati nakon doručka i onda ne jesti ništa do sljedećeg dana.
Možeš se početi prejedati
Studija iz international Journal of Obesity (Međunarodnog časopis za pretilost) iz 2018. godine pokazala je da stres povećava razinu gladi, što zauzvrat može uzrokovati prejedanje. Dakle, ako te preskakanje obroka dovede do točke da potamaniš sve slatkiše i grickalice koje imaš u kući nećeš imati nikakve koristi od povremenog posta. "Povremeni post nije za sve", kaže Alpert.
Nećeš patiti od nadutosti
Frances Largeman-Roth, stručnjakinja za prehranu i zdravlje te autorica knjige Eating in Color objašnjava da je jedan od pozitivnih učinaka preskakanja obroka izostanak nadutosti "Povremeni post omogućuje probavnom sustavu da preradi hranu koja je već u tijelu", kaže ona. Istraživanja su pokazala da su tijekom razdoblja posta, pojedinci pokazivali manje znakova upale, što može dugoročno biti dobro u prevenciji upala. "Preskakanje obroka dovodi do smanjenja tjelesne težine i gubitka visceralne abdominalne masti koja uzrokuje upale", objašnjava Joel Kahn, klinički profesor medicine s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Wayne.
Možeš se osjećati umorno
"To je zbog pada glukoze u krvi", objašnjava Largeman-Roth. "Kada ne hranimo naše mozak, to može signalizirati tijelu da je vrijeme za mirovanje." Zato, ako se odlučiš na preskakanje obroka trebaš se pobrinuti da to radiš po određenom rasporedu i da konzumiraš hranu koja će te držati sitom za vrijeme posta.
Možda nećeš biti najbolje raspoložena
Kada preskačeš obrok, šećer u krvi će ti biti sve niži, što se može reflektirati na tvoje raspoloženje. "Glukoza je primarno gorivo za naše mozgove pa kada ga nemamo, možemo postati jako loše raspoloženi", kaže Largeman-Roth. Zato, ako planiraš preskakati obroke, računaj na te povremene krize i predvidi što ćeš tada unijeti u sebe, nemoj posegnuti za prvim nezdravim zalogajem koji ti dođe pod ruku nego uvijek imaj neki zdravi snack. To stanje prepoznaj kao krizno i znaj da tada većina posustane i dohvati prvi slatkiš koji mu se nađe pri ruci.
Poboljšat će ti se pamćenje
Znanstvenici sa sveučilišta u Virginiji otkrili su da prehrana koja uključuje povremeni post može poboljšati sposobnost pamćenja. To je zbog povećanja razina neurogeneze u mozgu koja se javlja od posta. Neurogeneza je razvoj novih moždanih stanica i živčanog tkiva. Prema dr. sc. Marku Mattsonu, neuroznanstveniku i lideru u istraživanju povremenog posta, preskakanje obroka smanjuje upale u mozgu i popravljaju se kognitivne sposobnosti.
Produžit ćeš životni vijek
Prema istraživanju objavljenom u Cell Metabolism iz 2018, znanstvenici su otkrili da su mužjaci miševa koji su bili izloženi prehrani s periodima gladovanja bili zdraviji i živjeli duže od miševa koji su jeli češće. Istraživanje je također pokazalo da su miševi koji su manje jeli završili s manje bolesti povezanih sa starenjem, poput problema s jetrom ili metaboličkim poremećajima. "Povećanje dnevnog vremena natašte, bez smanjenja kalorijskog unosa i bez obzira na vrstu konzumirane hrane, rezultiralo je općim poboljšanjima za zdravlje i dulji život kod mužjaka", objašnjava Rafael de Cabo, glavni istraživač pokusa.
Nije bolje od umjerene dijete kada je gubitak težine u pitanju
Jedna od koristi koju mnogi ljudi žele postići povremenim postom je održivost gubitka težine. No, prema istraživanju iz 2017. godine u Journal of American Medical Association (JAMA), zdrava prehrana u usporedbi s prehranom s povremenim postom ima slične rezultate dugoročno. Ovo je bilo jedno od rijetkih studija koje su se provodile na ljudima, a utvrđeno je da je nakon godinu dana skupina osoba koja je koristila metodu posta 5:2 i skupina koja je bila na umjerenoj dijeti na kraju imala slične rezultate, odnosno ovi koji su postili nisu više gubili na težini. To uopće ne umanjuje prednost izostavljanja obroka - studija je također otkrila da su ljudi iz skupine koji su koristili post 5: 2 bili "metabolički zdraviji".
Tekst je iz arhive missZDRAVE i sada je ponovno objavljen.
